Glavna stranica

Izvor: Iz pismohrane Glasa Koncila

Feljtoni Glasa Koncila
Hrvatska je sirotinja od hrvatskih vlasti izigrana

Gotovo svake godine hrvatska je javnost svjedokom međustranačkih prepucavanja zbog blajburške komemoracije u kojima jedni skupljaju političke poene vatrenim govorima optužujući one koji nisu došli, a drugi ih prikupljaju optužujući sve koji su se tamo pojavili, postavljajući uvjete za dolazak, tražeći razloge i povode za nedolazak, a zapravo i jedni i drugi ne poduzimaju baš ništa da bi se barem saznala prava istina o žrtvama i zločincima. Oni koji opravdavaju zločine i pričaju viceve na račun žrtava nisu ni spomena vrijedni.

»Zašto nas nedužne ubijate?«
Vojno Kamalić nakon rata 1945.

Jedne tihe večeri židovski je par uhapšen u svom stanu kod seljaka. Pretres sobe nije donio nikakvih rezultata. Čitavu tu noć muklo su odjekivali jauci iz podzemlja Ozne. Dušan Dekanić vodio je istragu i osobno sudjelovao u batinanju. U rano jutro drugog dana, u olibskoj šumici kraj mora, vojnici su KNOJ-a izvršili likvidaciju nevinih.

Nadomak drage domaje skončali su životi nevinih

Donosimo svjedočenja Slovenaca i Hrvata o poslijeratnom ubijanju zarobljenih hrvatskih vojnika i civila na području slovenske općine Bistrica ob Sotli i okolici, gdje se nalazi dvanaest masovnih grobišta s oko 5.000 žrtava.

»Tada sam vidio da se kolona postrojila uz rub dubokoga jarka koji nam je bio s desne strane na kojoj sam i ja bio uz kolonu zarobljenika. Jarak je bio pun mrtvih golih tjelesa, a iz njega je dopirao hropac i jaukanje ranjenih ili umirućih. Mi, određeni za pratnju, stajali smo na razmaku od oko 10 metara jedan od drugoga.« 

Diktator je odlučivao i o zatvorskoj hrani u Lepoglavi

Knjige »Tito: tajne vladara« i »Titov dnevnik« bacaju u očaj sve potrošene titoiste, jugonostalgičare, partizanske prvoborce, neotitoide i komunističke fosile. Iz njih donosimo odlomke koji osvjetljavaju odnos Josipa Broza Tita prema uhićenom zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu.

Protukršćanska histerija u hrvatskim medijima

Prošle je godine u hrvatskome medijskom prostoru objavljeno mnoštvo novinskih i televizijskih priloga u kojima su gažena osnovna ljudska prava kršćanskih vjernika (očekivano, u najvećem postotku katoličkih) i ismijavani njihovo vjersko uvjerenje i osjećaji. Zbog razumljivih razloga donosimo samo »najblaže« primjere. Zanimljivo je i znakovito da se u tom kontekstu pojavio samo jedan sličan protužidovski sadržaj, ali je zbog njega autorica ekspresno »skinuta s dnevnog reda«, a protuislamski, na svu sreću, niti jedan!

Partizani pogubili hrvatske antifašiste

Odmah nakon ulaska u Dubrovnik 18. listopada 1944. partizani su uhitili više od 300 osoba, od kojih je do kraja godine pogubljeno njih 104. Bez suđenja je prema nekim podacima strijeljano 78 građana, među kojima i franjevac o. Toma Tomašić. Nijedna dosadašnja hrvatska vlast nije pokazala želje da se zbog toga pokrene sudski proces i da se kazne odgovorni za počinjene zločine.

Pružena ruka ubojicama i rušiteljima

»U Vukovaru se nije dogodilo niti jedno ubojstvo iz mržnje i osvete nakon povratka prognanika od 1997. do sada« - ustvrdio je nedavno na promociji svoje knjige gvardijan vukovarskoga franjevačkog samostana o. Zlatko Špehar. Ovaj feljton odgovara na pitanje: Koji su razlozi te zadivljujuće činjenice koju bi morao znati svaki pripadnik hrvatskoga naroda te hrvatska i svjetska javnost?

Može li današnja Hrvatska Bruni Bušiću pogledati u oči?

Člankom: »Demografski gubici - žrtve Hrvata u Hrvatskoj i Jugoslaviji«, koji je u lipnju 1977.objavljen u časopisu »Danica« iz Chicaga, dokumentirano su razotkrivene laži jugoslavenskih vlasti o ukupnim gubicima u drugom svjetskom ratu na području ondašnje Jugoslavije i o broju hrvatskih žrtava.

Dokumenti Međunarodnoga crvenog križa o NDH

Donosimo dosada neobjavljene dokumente Međunarodnoga odbora Crvenoga križa pri NDH, koji će zbog svojih podataka i ocjena zasigurno izazvati pozornost, ali i polemike u hrvatskoj javnosti.

Jasenovački logor između manipulacija i krivotvorina

Knjiga »Ogoljela laž logora Jasenovac« dovela je pod upitnik brojne dosadašnje historiografske tvrdnje o jasenovačkom logoru. Donosimo neke od njezinih argumenata, nadajući se da će oni pridonijeti osvjetljavaju povijesne istine.


U prošlom je stoljeću emigrirao svaki treći Hrvat

Bez hrvatskog se iseljeništva ne može pisati cjelovita povijest hrvatskoga naroda jer je ono njegov sastavni i neraskidivi dio. Posebice ne novija povijest zbog njegove neprocjenjive uloge u stvaranju suverene i samostalne hrvatske države. Stoga bi svaki hrvatski rodoljub trebao znati barem neke osnovne podatke o povijesti hrvatskoga iseljeništva i njegovu sadašnjem trenutku te o doprinosu hrvatske inozemne pastve u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta, o čemu govori ovaj feljton.

Masovne grobnice - svjedočanstva o »opreznosti i predostrožnosti«

U samoj završnici Drugoga svjetskog rata mnoštvo vojnika i civila, zarobljenih na putu prema Koruškoj od strane Jugoslavenske armije i izručenih od britanskih jedinica, krenulo je na dugotrajan povratak, poznatiji pod nazivom križni put. Iza kolona ostajao je velik broj logora i masovnih grobnica, pa je radi povijesne istine potrebno prisjetiti se najvažnijih logora na prolasku kroz Hrvatsku i sudbine zarobljenika koji o njima svjedoče.

Ozna: »Dubrovnik apstinira«

»Prigodom proslave sv. Vlaha bacani su po ulicama leci, pisane parole, pojedini istaknutiji Dubrovčani primali su prijeteća pisma što su odlučili učestvovati u proslavi sv. Vlaha. Nađeno je 30 isparanih zastava.


»Tajno smo se pričestile i plakale od radosti!«

Donosimo kratke crtice o uzničkim danima šest mučenica, redovnica družbe Kćeri Božje ljubavi u poslijeratnim komunističkim zatvorima, koje su nevino osuđene a njihove optužnice nisu nikada pronađene.

Juhu bi čuvari često donijeli do vrata i prolili je, pakete bi otvorili i posuli duhanom da hrana ne bude jestiva. Sestri Huberti se prijetio stražar rekavši da ima samo pet minuta vlast, zaklao bi je kao životinju.

Stvaranje jedinstvenoga hrvatskog književnog jezika

Ove se godine navršava 150 godina od smrti ličkoga svećenika Šime Starčevića, pisca prve hrvatske gramatike napisane na hrvatskome jeziku: »Nove ričoslovice iliričke«, te prvoga modernog hrvatskog preporoditelja i stvaraoca hrvatskoga kulturnog i političkog jedinstva. Za razliku od gramatike o. Bartola Kašića s početka 17. st. napisane na latinskome jeziku, koja je u apsolutnom smislu prva, ova je hrvatska gramatika prva napisana hrvatskim jezikom!

Fotokrivotvorine o jasenovačkome logoru

U jugoslavenskoj, hrvatskoj i svjetskoj historiografiji tijekom više od šest desetljeća napisano je silno mnoštvo tekstova o jasenovačkome logoru, koji su popraćeni fotografijama. Budući da je broj autentičnih fotografija o logoru iz razdoblja 1941-1945. vrlo malen, jugoslavenske su se vlasti odmah nakon rata dale u fotokrivotvoriteljski posao. Plod tih nastojanja su danas »znane« i »prepoznatljive« (tobožnje) jasenovačke fotografije urezane u (pod)svijest mnogih ljudi. Donosimo neke od njih u nadi da će koristiti svima kojima je stalo do povijesne istine.


Svećenici u obrani hrvatske Istre

Mirotvorstvo Stjepana Radića nije bilo njegov izum jer su još 679. godine Hrvati dali papi Agatonu, pri sklapanju ugovora s njim, dokaze svoga ideološkog raspoloženja odričući se svakoga napadaja na svoje susjede. Taj prvi čin hrvatske povijesti Radić je poštovao. I priznanje pape Ivana VIII. Branimiru i hrvatskom narodu odiše istim duhom humanosti. Papa Lav X. zapazio je g. 1519. tu ulogu Hrvata u obrani svoje vjere i zapadne kulture pa ih je počastio s nazivom »predziđe kršćanstva«.

Kardinal Stepinac u svjetlu prekida jugoslavensko-vatikanskih diplomatskih odnosa

Dugo je u historiografiji prevladavala ocjena da su imenovanje nadbiskupa Alojzija Stepinca kardinalom i vatikanska »protunarodna« djelatnost bili stvarni razlozi zbog kojih su jugoslavenske vlasti prekinule diplomatske odnose između FNRJ i Vatikana g. 1952. Međutim, noviji dokumenti otkrivaju da je Stepinčevo imenovanje bio samo povod, da je odluka o prekidu donijeta već ranije te da su osnovni razlozi bili u vatikanskome neprihvaćanju krajnje neprijateljskog odnosa komunističkih vlasti prema Katoličkoj Crkvi u Jugoslaviji. Komunističke jugoslavenske vlasti, iskrivljujući stvarne razloge koji su opterećivali državno-crkvene odnose: sudski postupci protiv biskupa, svećenika i drugih crkvenih djelatnika, donošenje protucrkvenih zakona, odluke o izbacivanju vjeronauka iz škola i bogoslovnog fakulteta iz sastava sveučilišta, sukob oko svećeničkih udruženja i dr., odmah su prozvali Vatikan i najviše predstavnike Katoličke Crkve u Jugoslaviji kao isključive krivce za prekid diplomatskih odnosa.

Hrvatsko katoličko novinstvo o papi Piju XII. tijekom II. svjetskog rata

»Hrvatsko katoličko novinstvo u svojoj je povijesti cijelo vrijeme iznosilo vrlo jasne i argumentirane dokaze o papi Piju XII. i njegovoj ulozi tijekom rata, što je za ondašnju vlast, najblaže rečeno, bilo provokativno. Bili su to vrlo hrabri napisi, koji su rušili (komunističke) nametnute protucrkvene mitove« 


Židovski rabin brani Pija XII.

Rabin Dalin je svjestan iznimno agresivne ljevičarske intelektualne klase koja želi eliminirati s društvenog obzorja ne samo Katoličku Crkvu nego vjeru kao takvu, što, dakako, uključuje i židovstvo.

Ključne odluke u komitetima Saveza komunista

Dogovorom nekadašnjeg predsjednika općine Orahovica Stjepana Mesića i načelnika SDS Centar Osijek Marka Bezera prešao je Željko Bartolović u ožujku 1970. u Republički sekretarijat unutarnjih poslova - Službu državne sigurnosti Osijek. Donosimo njegovo svjedočenje o višegodišnjem radu »na području neprijateljske djelatnosti vjerskih zajednica«

Münsterski lav i Pio XII.
Biskup Clemens August grof von Galen

»New York Times« biskupa von Galena nazvao je »najtvrdokornijim protivnikom protukršćanskoga nacionalsocijalističkog programa«.


Samaritanac na dnu ljudskoga pakla

O. Jacques se nimalo nije dvojio kada ga je siječnja 1943. nazvala s. Marija, poglavarica samostana Naše Gospe od Siona u susjednom Melunu, sa zamolbom da skrije trojicu židovskih mladića, kojima prijeti uhićenje.

Franjevac o. Beato Bukinac, žrtva komunističke strahovlade
Franjevac o. Beato Bukinac

»Izvješćujemo vas da je presudom ovog suda broj gornji od 25. VI. 1945. Beato Bukinac, sin Grge i Marije r. Vorgić, rođen 1912. u Baču, kotar Odžaci, boravište u Karlovcu, osuđen na kaznu smrti strijeljanjem i trajan gubitak građanskih časnih prava. Presuda je izvršena po višem vojnom sudu i odobrena. Smrt fašizmu - Sloboda narodu!«

Antifašistički borci krivi su za »700.000 žrtava u Jasenovcu«

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata odrađivao je »prljavi posao« za ondašnje jugoslavenske vlasti u njihovim reparacijskim zahtjevima. Da bi se izvršio pritisak na njemačke vlasti za isplatom što veće ratne odštete, antifašistički borci su širili u inozemstvu izmišljeni broj od 1.700.000 stvarnih žrtava, koji je bio moguć jedino s tobožnjih 700.000 ubijenih u Jasenovcu.


Svjedočenje velikoga ljevičarskog idealista Ante Cilige
Dr. Ante Ciliga

Blaženi Alojzije Stepinac te manje poznati i nepravedno historiografski još zapostavljeni dr. Ante Ciliga hrabro su pridonijeli Hrvatskoj da sačuva svoje dostojanstvo i savjest, ne samo u nacionalnim nego i u međunarodnim okvirima.

Jeziv partizanski prijedlog nadomak Gospića
Odgovornost za masovna poslijeratna pogubljenja u Lici, uz Josipa Broza Tita snosi i istaknuti komunist Jakov Blažević

U Gospiću i u njegovoj neposrednoj okolici partizani su u dvije godine, nakon ulaska u grad 4. travnja 1945., na razne načine ubili više od 3500 nevinih osoba. Žrtve su bili muškarci i žene, mladići i starci, intelektualci i seljaci, svih dobi i zanimanja, a među njima je bilo i svećenika. Feljton donosi široj javnosti nepoznate podatke o tim zločinima.

Uznički dani bl. kardinala Alojzija Stepinca
Nadbiskup Stepinac u pratnji zatvorskoga čuvara ulazi u svoju ćeliju u lepoglavskom zatvoru

Brojne i široj javnosti nepoznate zgode iz svagdašnjeg života bl. kardinala Alojzija Stepinca u sužanjstvu u zagrebačkome istražnom zatvoru i kaznionici u Lepoglavi te u kućnome pritvoru u Krašiću svjedoče o njegovu duhovnom bogatstvu i svrstavaju ga u hrvatske velikane. Donosimo ih u ovome feljtonu kako ih je zabilježio sâm nadbiskup u spisu »Neka moja sjećanja iz borbe s komunizmom« i onodobni krašićki župnik Josip Vraneković u svojem »Dnevniku«.

Unaprijed isplanirani komunistički zločini
Ubijeni o. Ferdinand Ferdo Gassmann,

U jugoslavenskim je logorima umrlo 51.000 žena, djece i staraca od sveukupnih 64.000 njemačkih civilnih žrtava, a više od 40.000 njih registrirano je imenom i prezimenom. »Specijalni« logori bili su zapravo logori za likvidaciju, a bilo ih je ukupno osam, u Bačkoj: Bački Jarak, Gakovo i Kruševlje, u Hrvatskoj u Krndiji i Valpovu, u Banatu Knićanin i Molin i u Srijemu u Srijemskoj Mitrovici.

Isusovi mučenici u budimpeštanskoj »Kući terora«
Svi su uhićenici prošli kroz podrumsku sobu za ispitavanje

Muzej »Kuća terora« u Budimpešti svečano je otvoren 24. veljače 2002. uz sudjelovanje najviših predstavnika mađarske države i javnog života. On je, kako je tom prigodom istaknuto, »podsjetnik na dva krvava i sramotna razdoblja mađarske povijest: fašizam i komunizam«. Za takav je pothvat trebalo spremnosti i hrabrosti jer su neki njihovi akteri, u muzeju izloženi slikom, imenom i prezimenom, još i danas živi. Hrvatska se u tom smislu, zbog jednostranog gledanja na komunističke zločine, još uvijek nalazi na početku.

Partizansko krivotvorenje hrvatske povijesti
Odluke sudova za zaštitu nacionalne časti, čiji je osnutak potpisao Vladimir Nazor, bile su odmah izvršne i bez prava na žalbu

O »krojenju« hrvatske povijesti u interesu partizansko-komunističke ideologije, čije se razorne posljedice i danas osjećaju, pokazuje i poslijeratno suđenje nekadašnjem banu Savske banovine dr. Viktoru Ružiću. Iz njega je razvidno i kakav je bio odnos partizanskih vlasti prema nadbiskupu Alojziju Stepincu i katoličkim svećenicima.

»Stolice« u razvitku demokracije i medijskih sloboda
Bož?idar Novak

Članovi Agitpropa (agitacija i propaganda) Saveza komunista nemilosrdno željeznom ideološkom metlom čistili su sve segmente hrvatskoga (ondašnjega jugoslavenskog) društva od »protunarodnih elemenata« štetnih po komunističko shvaćanje demokracije i medijskih sloboda.

»Priznanje Hrvatske u službi je mira«
Trojica velikana zaslužnih za hrvatsku samostalnost godine 1994.

Bez obzira na to što je Sveta Stolica u međunarodnim političkim odnosima tradicionalno oprezna, papa Ivan Pavao II. nije dvojio! Bio je potpuno jasan - došao je povijesni trenutak kada hrvatski narod ima pravo na izgradnju vlastite budućnosti u okvirima međunarodno priznatih granica Republike Hrvatske.

Dokumenti SUBNOR-a o hrvatskoj samostalnosti i katolištvu
Naslovnica glasila riječkog SUBNOR-a

Danas se od najviših čelnika hrvatske države i raznih povjesničara mogu čuti tvrdnje kako su se za samostalnu hrvatsku državu podjednako borili partizani u Drugome svjetskom ratu kao i hrvatski branitelji u Domovinskome ratu. Koliko su te tvrdnje povijesno utemeljene, može se najbolje vidjeti iz izvornih dokumenata najmasovnije organizacije antifašističkih boraca, SUBNOR-a.

»Govor mržnje« na račun hrvatskih poreznih obveznika
»Ljetopis«, godišnjak Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« iz Zagreba

»Ljetopis«, godišnjak Srpskog kulturnog društva »Prosvjeta« iz Zagreba, od 1996. do 2004. donio je više neprihvatljivih ocjena i tvrdnja, kleveta, neistina i uvreda na račun Katoličke Crkve u Hrvatskoj pa želimo na to skrenuti pozornost javnosti prikazujući to u nešto širem kontekstu »govora mržnje« u tim godišnjacima.

Pitanja uz srbijansku rehabilitaciju četništva
Srpskopravoslavni svećenik Dragan Jeremić, na slici s četničkim suborcima na bojišnici u okolici Pakraca g. 1992.

Budući da je četnička ideologija rehabilitirana u Srbiji i da je duboko ukorijenjena u ne malom dijelu srpskoga naroda, i hrvatska se javnost treba smireno, znanstveno i dijaloški suočiti s tim činjenicama, izbjegavajući svako generaliziranje. Čitateljstvo u Hrvatskoj prvi put ima prigodu upoznati se s podatkom o 357 svećenika Srpske pravoslavne Crkve koji su aktivno sudjelovali u četničkome pokretu.

Zaboravljene hrvatske žrtve
Nikolina Fabac, ubijena 11. prosinca 1991.

U prevladavajućem selektivnom odnosu prema civilnim žrtvama u Domovinskom ratu, koji se danas bezobzirno nameće hrvatskoj javnosti, donosimo potresne priče o stradalim hrvatskim obiteljima. Te hrvatske žrtve, zaboravljene od većeg dijela domaće i svjetske javnosti, hrvatski narod ne smije zaboraviti!

»Pravoslavlje« - jubilarni broj

»Pravoslavlje«, dvotjednik Srpske patrijaršije, objavljeno je 15. travnja na dvostrukom broju stranica kao jubilarni broj povodom 40 godina njegova izlaženja. U njemu je prikazana njegova povijest, a kroz izabrane i ponovno objavljene tekstove dan je svojevrsni presjek uređivačke politike od nastanka do danas. Sadašnje je uredništvo, nažalost, smatralo potrebnim podsjetiti čitatelje i, po njihovoj procjeni, na nekadašnje iznimno »uspješne« napise u kojima se veliča četništvo, grubo napada hrvatski narod, Hrvatska i Katolička Crkva, proglašavaju pojedini krajevi i gradovi srpskima i slično.

»Umjesto utočišta, u Englezima nađosmo krvnike«

»Govorim o najvećoj tragediji hrvatskog naroda u njegovoj trinaeststoljetnoj povijesti, o blajburškoj tragediji. Govorim o svemu što sam u njoj osobno doživio. Doduše, o njoj je već podosta napisano, ali još uvijek premalo s obzirom na broj žrtava što ih je progutala. Stoga držim da je dragocjeno svjedočenje svih koji su preživjeli te strahote, jer ono predstavlja kamičak u slaganju mozaika toga najkrvavijeg dijela naše povijesti« - napisao je u uvodnim riječima svoje knjige »Moj Bleiburg« dominikanac o. Drago Kolimbatović.

Glina - pokolj u pravoslavnoj crkvi

Desetljećima je »glinski slučaj« iz srpnja g. 1941. u novijoj (jugoslavenskoj) historiografiji bio neupitan. Nije se sumnjalo, niti se smjelo sumnjati u vjerodostojnost bilo kojega dijela toga tamnog »povijesnog mozaika«. Međutim, ozbiljnija kritička analiza povijesnih podataka i nova, do sada nepoznata otkrića, koja donosimo u ovom feljtonu, dovode pod upitnik mnoge dosadašnje tvrdnje i ocjene.

»Tabu-teme« hrvatske historiografije

»Requiem« za znanstveno istraživanje o ustaštvu i komunizmu?

Jedan u mnoštvu povijesnih dokumenata koje je prekrio sloj debele prašine jest i »Uredba o vojnim sudovima« koju je izdao Vrhovni štab NOV-a i POJ-a 4. svibnja 1944. U njemu su vojnim sudovima dane tako široke ovlasti da je, ovisno o samovolji njihovih članova, svatko mogao biti osuđen.

Više

Strategija četničkoga zagađivanja hrvatskoga medijskog prostora

»Čiča« Dražin treći pohod na Hrvatsku

Izdavačka kuća »Dunja« iz Bjelovara objavila je prošle godine knjigu srbijanskog književnika Miroslava Todorovića 'Hohštapler', u kojoj se otvoreno veliča četnička ideologija i njezini promicatelji u povijesti i sadašnjosti. Nitko od predstavnika hrvatskih vlasti, političara, nevladinih udruga, književnika, povjesničara, kolumnista i drugih javnih djelatnika nije smatrao potrebnim barem reagirati na očitu provokaciju.

Biskup dr. Janko Šimrak

Svjedočanstvo iz uzničkih dana

Grb obitelji Šimrak

Uz onodobnog zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, zbog vjerskih je prijelaza u NDH najčešće u povijesti prozivan grkokatolički križevački biskup dr. Janko Šimrak o kojem donosimo njegovo autentično svjedočenje na ispitivanjima u vojnom zatvoru u Zagrebu.


Stradanje crkve u BiH za II. svj. rata i poraću

Prvi ubijeni svećenik bačen u jamu Golubnjaču

Nakon završetka Drugoga svjetskog rata 1945. godine na području bivše Jugoslavije nastala je brojna režimska literatura koja je sustavno najcrnjim atributima kriminalizirala Crkvu u BiH, svećenike i angažirane laike a posvema prešućivala zločine nad njima, prije svega one partizanske.

"RSK - Republika srpska krajina" - dokumenti

»Sa Hrvatskom završimo priču za sva vremena!«

Katolička crkva sv. Matije apostola u Tovarniku

Nedavna proslava desete obljetnice vojno-redarstvene akcije »Oluja«, kojom je prestala postojati zločinačka srpska »država« na području Republike Hrvatske tzv. Republika Srpska Krajina, bila je prigoda da se o njoj progovori s brojnih motrišta: u prvome redu s vojno-strateškoga, potom općenito povijesnoga, pa političkog, pravnog, humanitarnog i sl.


Bookmark and Share
Pogledi
Osobni alati