»Želimo Vas slijediti umom, srcem i vjerom«

Posebna hvala tebi, ljubljeni puče hrvatski koji si me dočekivao raširene ruke i srca otvorena« - riječi su svetoga oca Ivana Pavla II. u govoru na kraju liturgijske molitve »slavlje Šestoga časa«, koju je Sveti Otac predmolio na duhovski ponedjeljak i blagdan Marije Majke Crkve 9. lipnja u Zadru na Forumu.

Pohod u znaku broja tisuću

Papin apostolski pohod mjesnoj Crkvi Zadru bio je u znaku broja tisuću. Oko 15.000 vjernika pozdravilo je Svetoga Oca uz trasu kojom je papamobilom krenuo od zračne luke, gdje su ga dočekali zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa, zadarski nadbiskup u miru mons. Marijan Oblak, župan Zadarske županije Šime Prtenjača, gradonačelnik grada Zadra Božidar Kalmeta i ravnateljica Zračne luke u Zemuniku Katica Bakrač-Pupić. Ispred rive zadarskog kanala, gdje je bilo usidreno oko 270 brodova i lađa, okićenih hrvatskim i papinskim zastavama, u dvadeset i pet polja na Forumu i njegovoj neposrednoj blizini Papu je dočekalo oko 120.000 hodočasnika. No, najljepša lađa ipak je bila na kopnu - između crkve sv. Donata i zgrade Arheološkog muzeja, u neposrednoj blizini benediktinskog samostana i crkve sv. Marije te Nadbiskupske palače, na površini od petstotinjak kvadratnih metara smjestila se pozornica, čiji je izgled idejno osmislio projektant ing. Niko Bašić. Nalik brodu, s velikim jarbolom i razapetim jedrom iznad Svetoga Oca, državnog tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana i mons. Prenđe, koje ih je štitilo od visoke lipanjske temperature, izgled pozornice simbolizirao je sliku Crkve koja poput lađe plovi prema vječnoj luci. Kormilar je, naravno, Krist, te je u središtu stražnjeg dijela pozornice bio lik Krista Učitelja i Spasitelja, reljef izrađen u lijevanom kamenu, visine 280 cm, širine 154 cm i dubine 46 cm, akademskog kipara Dragana Kwiatkowskoga, koji je podrijetlom iz Poljske. Ispred tog reljefa bio je Ivan Pavao II, ime koje će kipar uklesati na poleđini reljefa, te će tako reljef ostati trajnim spomenom na Papin boravak u Zadru. Na središnju ulogu Krista Spasitelja upućivalo je i veliko raspelo iz zadarske katedrale na pozornici, jer je Kristov križ glavni jarbol na lađi njegove Crkve.

Vatromet na Gatu zadarske rive

Jednoipolsatnom liturgijskom slavlju nazočila je Papina pratnja i svi hrvatski biskupi predvođeni predsjednikom HBK zagrebačkim nadbiskupom mons. Josipom Bozanićem, više stotina svećenika, redovnika i redovnica, apostolski nuncij u RH mons. Giulio Einaudi, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, banjolučki biskup Franjo Komarica, češki primas kardinal Miloslav Vlk, mariborski pomoćni biskup Anton Stres, pomoćni biskup u Münsteru Josef Voss, pomoćni biskup Mukačeva u Ukrajini Đuro Đuđar, kanonici Stolnoga kaptola sv. Stošije i njihovi gosti iz Zagreba, Splita, te začasni kanonici Rolf Lindemann i Norbert Kleyboldt. Svetoga Oca pozdravili su i pravoslavni episkop dalmatinski Folije i pravoslavni paroh zadarski o. Petar Jovanović.

Hodočasnici su stizali na Forum već u nedjelju 8. lipnja, kad je u 21,30 sati bio priređen veličanstveni vatromet na Gatu zadarske rive, najavljujući dolazak Svetoga Oca uz zvona svih zadarskih crkava i pjesmu »U čast Svetome Ocu«, koju su izvodili zadarski estradni umjetnici. Višemjesečne pripreme Papina pohoda Zadru, pod vodstvom mons. Ivana Mustaća, predsjednika Organizacijskog odbora za doček Pape u Zadru, završavale su na blagdan Duhova, a duhovna priprava kulminirala je bdjenjem tisuća vjernika koji su uz pjesmu i molitvu »ušli« u duhovski ponedjeljak, kad je u 6 sati ujutro započeo dvosatni prigodni pretprogram. Don Zdenko Dundović, autor i voditelj toga pretprograma, animirao je hodočasnike dok su se smještali u polja na Forumu, molitvom i pjesmom stvarajući ozračje radosti i ponosa zbog dolaska Svetoga Oca u Zadar. Otajstva svjetla svete krunice predmolile su Dragica Rašin i Jagoda Bašić, a izvedbom duhovnih pjesama u programu su sudjelovali: Gradska limena glazba, tamburaški orkestar KUD-a »Branimir« iz Nina, klapa »Anima maris« i »Arbanasi«, mladi s Belafuže, župe Kali, Sali i Bibinje, članovi Kursilja i Neokatekumenskoga puta, Alen Parčić, Marko Šarić, Šime Košta, Duško Nonković i djeca iz župa Srca Isusova u Zadru i župe Pakoštane.

»Povijesni spomen kršćanstva u Hrvata i sadašnje svjedočenje«

Drugi pretprogram, pod nazivom »Memoria - Martiria; povijesni spomen kršćanstva u Hrvata i sadašnje svjedočenje«, autora dr. fra Bernardina Škunce, vodili su animator don Tomislav Sikirić te prof. Vesna Fantina i prof. Tomislav Franušić. Velika kateheza Crkve ili katehetsko slavlje riječi sastojalo se od pet malih katehetskih slavlja prožetih molitvom, pjesmom i razmišljanjem. Povijesni spomen, navještaj i svjedočenje sastavni su dijelovi sljedećih kateheza: Slavljenje dana Gospodnjeg i spomen na sakramente Crkve (svjedočio je bračni par Mirjana i Igor Miletić iz Zadra, koji imaju četvero djece), Slavljenje pučkih pobožnosti (svjedočila je članica Marijine legije iz Biograda Danica Žepina), Redovnici - bratovštine - duhovni pokreti u evangelizaciji Crkve (svjedočanstvo s. Gracijane Gracin iz reda Milosrdne sestre sv. Vinka Paulskoga), Djelotvorna vjera: Caritas, Pro vita (svjedočanstva voditeljice Udruge Pro vita Marije Špoljarić i prof. Mladena Klanca iz zadarskog Caritasa) te Sveto pismo, Misal i Katekizam u životu vjernika (svjedočila je vjeroučiteljica Marija Bilokapić).

Svjedočanstva te žive zadarske Crkve pokazala su produhovljenu tradiciju drevne i postojane Zadarske nadbiskupije, čiji su vjernici 1177. g. kanticima, laudama i poklicima na hrvatskom jeziku pozdravili papu Aleksandra III. Raspjevanost puka, ondašnjeg i sadašnjeg, »glavna je nota« Papinih pohoda Zadru.

Zelena girlanda duga dva i pol kilometra

Njegujući bogatu zadarsku glazbenu crkvenu baštinu, u katehetskim slavljima nastupili su i pučki pjevači iz Sali, Bibinja, Radovina, Preka i Paga, svjedočeći da su stoljeća prošla, ali ne i duh vjernih naših predaka. Zadrani su Papu zaista dočekali u duhu tradicije - glavni dekorativni ukras bila je dva i pol kilometra duga girlanda, zeleni vijenac od bršljana, lovora i brnistre, autentičnog bilja zadarskog podneblja koje je resilo pozadinu pozornice, pročelje katedrale sv. Stošije i dio trase kojom je prošao Sveti Otac. U vezivanju i spajanju zelenih vijenaca isplelo se više stotina ruku župljana zadarskih župa i članova pokreta koji su i na taj način pokazali koliko »plodonosna stabla i svi cedrovi« hvale Ime Gospodnje.

Na Višeslavovoj krstionici kao izvoru

A Ime Gospodnje hvalila je i procesija, specifičnost vjerničkog hoda Crkve kroz našu povijest. Na blagdan Marije Majke Crkve, kojoj su na početku slavlja Šestoga časa vjernici na glagoljaškom ugljanskom napjevu u dva kora pjevali himan »Zdravo, Zvijezdo mora«, na pozornicu je došla procesija u kojoj je bilo šest djevojaka u tradicijskim nošnjama Paga, Oliba, Velog Iža, Pridrage, Polače i Arbanasa, predstavljajući baštinu grada Zadra, zaleđa i otoka. Njome je predstavljena cijela mjesna Crkva, kler, vjernički puki svi njeni staleži: svećenik Josip Lisica, župnik Pašmana i Neviđana, fra Leopold Mičić, redovnik Franjevačke provincije sv. Jeronima u samostanu sv. Frane u Zadru, bogoslov Zadarske nadbiskupije Vjekoslav Đapić, sjemeništarac Zadarske nadbiskupije Darko Marušić, obitelj Petra Mikulića sa sedmero djece iz Benkovca, bračni par Ines i Milan Begonja iz Privlake, bake Peka Zelić iz Popovića i Marija Dunatov iz Preka, Luka Jadrijev s Belafuže, Stipe Brkić iz Škabrnje, bratim bratovštine sv. Roka iz Biograda Ive Šaja i predstavnik Hrvatske vojske Ivan Matešić Jeremija iz Arbanasa.

Na početku slavlja dvadeset i osam predstavnika mjesne Crkve prišlo je Višeslavovoj krstionici u gornjem dijelu pozornice i, uzimajući vodu iz tog spomena pokrštenja Hrvata, znamenovalo se znakom križa. Za vrijeme pjevanja himna počastili su sliku Gospe od Zdravlja, Gospe Zadarske, koja je bila postavljena na bijelo postolje urešeno velikom krunicom, ribarskom mrežom, školjkama i kamenčićima, te velikom školjkom u kojoj su bile krunice.

Time se u Godini krunice željelo upozoriti na molitvu na koju Ivan Pavao II, »sav Marijin«, neprestano poziva. Predstavnici Crkve počastili su Gospu uljanicom s ručkom koju je od crnog obojanog lima izradio Mirko Fabulić, umirovljenik iz Preka, i poklonio je Zadarskoj nadbiskupiji. Sadržaj uljanice je dvije litre, duga je 30 cm, široka 16 cm, a visoka 40 cm. Gospinu sliku počastili su još i svijećom, ljiljanima i žutom brnistrom, simbolizirajući papinske boje. Da smo primatelji Božjih darova, očitovalo se u primanju dara krunice. Vojnik je veliku krunicu stavio oko vrata, kako su je u Domovinskom ratu stavljali i hrvatski branitelji, a ostali predstavnici Crkve dobili su male krunice. Za vrijeme pjevanja prvog psalma sa sadržajem pouzdanja u riječ Božju, redovnik je do ambona s kojeg je pročitano čitanje iz Djela apostolskih (Dj l, 12-14) doveo djevojčice koje su počastile ambon prosipanjem cvijeća iz košarica. Za vrijeme pjevanja drugog psalma, »Žeđ za Bogom«, s antifonom »Kao što košuta žudi za izvor-vodom«, obitelj Mikulić iz Benkovca sa sedmero djece, između ostalih i peteromjesečnom Terezijom u majčinim rukama, zahvaćali su rukama vodu iz Višeslavove krstionice, znak žive vode Duha Svetoga. Na otpjev »Hvali, dušo moja, Gospoda«, solist Branimir Buturić i narod tri su puta podizali ruke prema nebu, stvarajući »događanje i gibanje u narodu«, tvoreći dinamičnu koloritnu sliku.

Sedam i pol tisuća pripadnika crkvenih pokreta

Osobito »živo« bilo je u poljima neposredno pred pozornicom, gdje je bilo oko 7.500 pripadnika crkvenih pokreta koji djeluju u Zadarskoj nadbiskupiji, kao što su: Kursiljo, Marijina legija, Neokatekumeni, Križari, Fokolarini, Serra Club, Cenacolo, bratovština Gospe Lurdske, Salezijanska mladež, Treći red sv. Franje, molitvena zajednica Krvi Kristove. Svaki od tih pokreta imao je posebnu boju majica i šalova, bivajući prepoznatljivim sa stjegovima svojih pokreta i transparentima dobrodošlice i pozdrava Svetome Ocu, u želji da mu se predstavi plodna i živa Crkva, organizirani laikat, zajednice koje molitveno i apostolatski djeluju u nadbiskupiji, kao i Udruga Pro vita, Udruga sa četvero i više djece, Vjera i Svjetlo, a zajedništvu su se pridružili i izviđači. Tisuću ministranata, tisuću članova župnih pastoralnih vijeća i župnih ekonomskih vijeća, vjeroučitelji i zbor od 1200 pjevača, pod ravnanjem Žana Morovića i u orguljaškoj pratnji Dragana Pejića, najveći je prikazani dar Svetome Ocu, plod nove evangelizacije koja se u Zadarskoj nadbiskupiji intenzivno provodi deset godina.

Čikin časoslov, prvi časoslov u Europi

No, bilo je i službenih darova. Bračni par Mirela i Ljubo Zubčić iz župe Srca Isusova u Zadru, voditelji zadarskih Fokolarina, predali su Svetome Ocu dar Zadarske nadbiskupije: Čikin časoslov, prvi časoslov u Europi koji je kao književna vrsta u svome praobliku, kao laički osobni molitvenik, nastao u Zadru u 11. st., gotovo dva stoljeća prije nego u ostalim dijelovima Europe. Ujedno je to i prva cjelovito sačuvana hrvatska knjiga (o kojoj je iscrpnu studiju napisao Marijan Grgić, a za tisak priredio Josip Kolanović).

Ček s iznosom od 250.000 kuna, prikupljenih u korizmenoj akciji Zadarske nadbiskupije, potrebnih za kupnju aparata za ispitivanje funkcija mozga za Neurološki odjel zadarske Opće bolnice, Svetom Ocu na blagoslov predao je Filip Glavan, učenik 5. razreda iz župe sv. Ivana Krstitelja iz Zadra. Buket cvijeća Papi je darovala Katarina Antonela Mustać, učenica 5. razreda iz župe Privlaka. Sandra Nakić, studentica I. godine psihologije Sveučilišta u Zadru, i Hrvoje Perinčić, kapetan KK »Zadar«, Papi su predali dar grada Zadra, umjetničku sliku »Zadar«, ulje na kaširanom platnu (29x50,2) akademskog slikara Mile Skračića. Dar Zadarske županije, repliku paške čipke, uokvirenu na bordo pozadini sa zlatnim fragmentima, koju je specifičnim dvostrukim bodom izradila paška čipkarica Marija Orlić-Vedopika, predali su Gordana Maržić i stopostotni invalid Domovinskoga rata.

Papin blagoslov »ljubljenom puku hrvatskom«

Geslo trećega Papina pohoda Hrvatskoj bilo je »Obitelj - put Crkve i naroda«, a u pripravi za Jubilej 1700 godina mučeništva sv. Stošije, sljedeća godina u Zadarskoj nadbiskupiji proglašena je Godinom obitelji. »I u Vašem učiteljskom nauku obitelj zauzima središnje mjesto. Želimo Vas slijediti umom, srcem i vjerom u ostvarivanju Božjeg nauma s obitelji. Dok Vam, Sveti Oče, uime svih vjernika nadbiskupije zahvaljujem za Vaš pastirski pohod, obećavam vjernost Kristu, Vama i Crkvi, jer mi smo narod sv. Petra«, rekao je u pozdravnom govoru Svetome Ocu mons. Prenđa, kojem je 9. lipnja bila i trinaesta obljetnica biskupskog ređenja, dodavši da će dan Papina pohoda biti izvor novih nadahnuća i poleta u životu zadarske Crkve, nastavljajući apostolski žar sv. Stošije, naslovnice katedrale do čijih je vrata, na odlasku s Foruma, došao Sveti Otac u papamobilu. Otvorenih vrata i osvijetljene unutrašnjosti dočekala je katedrala sv. Stošije Papu svojom stoljetnom postojanošću, a u 21. st. upućen joj je pogled i blagoslov Ivana Pavla II.

Zadarska Crkva koja je, kao i vjernici Primorja, Slavonije, juga Hrvatske i Dalmacije, dočekivala Svetoga Oca, kako je sam rekao, »raširene ruke i otvorena srca«, ispratila je Svetoga Oca s Foruma uz petnaestominutnu zvonjavu zvona svih zadarskih crkava. Sveti Otac u homiliji zadarskoj Crkvi govorio je o poniznoj kraljici Mariji i »ženi koja šuti, a glasnogovornica je«, upućujući osobite pozdrave i blagoslov hrvatskoj mladeži. »Ljubljenom puku hrvatskom« Sveti Otac je rekao: »Poznata mi je tvoja snaga, hrabrost i ufanje. Siguran sam da će ti ustrajno zalaganje omogućiti da jednom i ti ugledaš bolji dan«, suosjećajući i izražavajući bliskost s onima koji trpe od posljedica Domovinskoga rata. Upućujući zahvalu svima koji su pridonijeli uspješnoj organizaciji njegova pohoda Hrvatskoj, svečanom ceremonijom u Zadarskoj zračnoj luci Svetoga su Oca ispratili najviši predstavnici crkvenih i državnih vlasti.

Ines Grbić