»Povijest svetosti Marije Petković u srcu je Hrvatske.« Tako je naslovljen središnji članak novinara Giampaola Matteija u vatikanskom dnevniku »L'Osservatore romano« od 7. lipnja u kojemu se nalazi izvještaj toga dopisnika s mise proglašenja blaženom Marije Propetog Petković u Dubrovniku. Cijeli taj broj vatikanskog dnevnika u središte stavlja događaje iz Dubrovnika, prenoseći ujedno i prve dojmove međunarodnoga tiska o Papinu trećem pohodu Hrvatskoj. »Žene Hrvatske, na svaku osobu gledajte očima srca« - veliki je naslov na naslovnoj i središnjoj stranici koja donosi Papinu propovijed i pozdrav dubrovačkoga biskupa mons. Želimira Puljića. »Ženski genij« izvor je svetosti i pričuva za budućnost za društvo našega doba. To je dirljiva poruka nade koja se osjetila u tijeku proglašenja blaženom sestre Marije Propetoga Isusa Petković, piše Osservatore, ističući da su »Hrvati Papi priredili čudesan, topao, doček s osmijehom. Stisnuli su se oko njega kao oko nekoga iz obitelji. Na ulicama Rijeke i Dubrovnika bili su ljudi od jučer, danas, sutra. Bili su tu nasljednici naraštaja mučenika koji su tijekom stoljeća krvlju oplođivali ovu velikodušnu zemlju. Bili su tu stvaratelji sadašnjosti koja se napreže položiti čvrste korijene u vrijednosti slobode, demokracije, solidarnosti, u uzajamnom poštivanju. Bili su tu graditelji budućnosti širom otvorene novim europskim obzorima i otvorene istinskom ljudskom, društvenom, civilnom napretku. Napretku koji ne zaboravlja baštinu kršćanske vjere koja je oblikovala zemlju«, ushićeno piše Osservatore.

»Il Tempo« jednako tako veliku pozornost posvećuje Papinim riječima ženama, čija je nazočnost potrebna svakoj osobi, obitelji društvu i Crkvi.

»L'Unita« navodi Papino upozorenje kako opće dobro mora prevladati nad pojedinačnim dobrom. Rimski dnevnik »Il Messaggero« ističe da je 1991. na sinodi u Vatikanu biskup Puljić govorio o Dubrovniku kao najvećem koncentracijskom logoru u Europi i na svijetu. Ovaj bi pohod, navodi dnevnik, trebao potaknuti i vjerske poglavare i obnašatelje vlasti na liječenje rana i posljedica totalitarnoga sustava protivnog čovjeku i njegovu dostojanstvu.

Rimska »La Repubblica« ističe kako je Svetom Ocu na srcu nastojanje da se izbriše sjećanje na strašni rat na Balkanu. U Dubrovniku je Papa govorio o slobodi kao o vrijednosti koja se ne prodaje za zlato svijeta i o zalaganju za opće dobro, ističe La Repubblica. Europa je prošlo stoljeće upravo u Dubrovniku i na Balkanu završila krvoprolićem i nasiljem. Zato Ivan Pavao II. kreće s Balkana da bi Europa, ozdravljena i izmirena, znala svijetu progovoriti jedinstvenim glasom.

»Hrvatske žene, pomognite svijetu« - naslov je članka milanskoga dnevnika »Corriere della sera« u kojemu se ističe da Papa postaje pjesnik svaki put kad govori o ženi. U jednome od članaka zanimljiva je primjedba kako je Italiji trebao ovaj treći pohod Hrvatskoj kako bi shvatila da je Hrvatska prije tri mjeseca podnijela zahtjev za ulazak u Europsku uniju.

Francuski »Le Monde« Hrvatsku naziva »balkanskom Poljskom«, državom u kojoj je Crkva bila i ostala simbol otpora komunizmu i čuvarica identiteta.