U nešto manje od dva mjeseca nakon predstavljanja u Rimu, u Zagrebu je, u kazalištu »Komedija«, 8. svibnja predstavljeno hrvatsko izdanje poslijesinodske pobudnice »Sacramentum caritatis« - »Sakrament ljubavi«, prve poslijesinodske pobudnice pape Benedikta XVI.

Pobudnicu je predstavio glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović, a u predstavljanju su sudjelovali predsjednik HBK zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, riječ zahvale izrekao je generalni tajnik HBK mons. dr. Vjekoslav Huzjak, dok je uime nakladnika govorio ravnatelj »Kršćanske sadašnjosti« prof. dr. Adalbert Rebić. Predstavljanjem je moderirao predstojnik Tiskovnog ureda Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić, a svojim pjevanjem uveličao Oktet bogoslova koji je otpjevao tri euharistijske skladbe. Na svečanosti su bili nuncij Francisco-Javier Lozano, zagrebački pomoćni biskupi Vlado Košić i Valentin Pozaić, mons. Ivan Godina, Vladimir Lončarević iz Ureda Predsjednika Republike i drugi uzvanici.

U svom pozdravnom govoru kardinal Bozanić istaknuo je da je prava povlasticu što pobudnicu predstavlja upravo generalni tajnik Biskupske sinode, koji je uz papu Benedikta XVI. najviše radio na njoj. »Ovo je prvi poslijesinodski dar pape Benedikta XVI - dokument o euharistiji. Za nas vjernike danas je poseban dan. Danas, prije 109 godina, rođen je bl. Alojzije Stepinac, veliki štovatelj euharistije. Euharistija je veliki dar Crkvi, ona je trajna prisutnost, ona je velika snaga Crkvi«, posebno je istaknuo kardinal Bozanić.

Na početku svoga predstavljanja mons. Eterović je istaknuo kako za taj dokument u svijetu vlada veliko zanimanje, a samo je talijansko izdanje već prodano u 350.000 primjeraka.

Poslijesinodskom pobudnicom »Sakrament ljubavi« cijeli se Božji narod želi potaknuti na dostojno slavljenje euharistije. Zato ona predstavlja »poticaj za svjesniji i dosljedniji kršćanski život komu je euharistija izvor i vrhunac«.

Prva enciklika Benedikta XVI. »Bog je ljubav« u dva broja obrađuje i temu euharistije, pa je logično pitati postoji li neka posebnost ili novosti u ovoj pobudnici, rekao je mons. Eterović. Novost pobudnice je u tome što očituje »unutarnju logiku« koja pokazuje da »nije moguća podijeljenost otajstva koje se vjeruje, slavi i živi; to jest da nije moguća podijeljenost između teologije i pastoralne prakse, između vjere i života«. Čini se da je euharistija istina koja nije uvijek dovoljno prisutna u životima vjernika. No, »ona je izvor i vrhunac života i poslanja Crkve«, pa pobudnica zato naglašava ljepotu euharistije, insistira na svjesnome sudjelovanju pobožnoga puka u euharistiji koja prerasta u ljubav koja se dokazuje ljubavlju prema bližnjemu, posebno siromasima.

U tri dijela poslijesinodske pobudnice govori se o tome da je »euharistija otajstvo za sve«. One koji vjeruju poziva da trajno otkrivaju njezin bezgranični sadržaj, a one koji još ne vjeruju poziva da tragaju za tom »hranom istine«.

Osobitost dokumenta je i u tome što Papa naglašava važnu ulogu Duha Svetoga u euharistiji: »On ima odlučujuću ulogu u pretvorbi, pa je riječ o trinitarnom i pneumatološkom tumačenju euharistije, što bi moglo imati utjecaja na ekumenske odnose s istočnim Crkvama koje još nisu u punome jedinstvu s Katoličkom Crkvom.« Euharistija je i izvorni razlog Crkve, ona ostvaruje Crkvu, ona sadržava temelj i biće jedinstva Crkve, protumačio je mons. Eterović i dodao kako pobudnica obrađuje i odnos između euharistije i ostalih sakramenata. Pobudnica potiče vjernike da otkriju duhovnu važnost euharistije i ostalih sakramenata.

Drugi dio pobudnice govori o euharistiji kao otajstvu koje valja slaviti: »Ovdje je riječ o bitnom odnosu između kršćanske vjere i slavlja. Euharistija se mora slaviti u vjeri. Vjera se izražava u obredu, a obred jača vjeru.« Potpuno sudjelovanje vjernika ostvaruje se kada se oni pričešćuju. Za one koji to ne mogu predlaže se duhovna pričest. Preporučuje se česta pričest bolesnima, kao i osobama s poteškoćama u razvoju koje su prikladno pripremljene.

Treći dio: euharistija je otajstvo koje se živi. Ono što slavimo i što vjerujemo - moramo i živjeti. »Euharistija bi trebala preobraziti cijeli naš život u duhovno bogoštovlje Bogu milo.« Kršćanski život prerasta u »euharistijsku duhovnost«. Euharistija - kriterij vrednovanja svega čime se kršćanin susreće u različitim kulturama. »Živjeti po nedjelji«: »živjeti u svjesnosti slobode koju je donio Krist.« »Ne možemo živjeti bez nedjelje«, isticali su kršćanski mučenici iz Afrike; to znači da je vjerski život u opasnosti kada se ne osjeća potreba za sudjelovanjem na slavlju u zajednici.

U sekulariziranom društvu koje je individualizirano ima velikoga smisla naglašavati važnost zajednice, istaknuo je mons. Eterović.