»U trenutku kad napuštam ovo blagoslovljeno brazilsko tlo, u mojoj se duši uzdiže himan zahvale Svevišnjemu... Molim Boga da pomogne odgovornima, bilo na vjerskom polju bilo na građanskome, kako bi učinili odlučni korak prema inicijativama koje svi očekuju za opće dobro velike latinsko-američke obitelji... Budite sigurni da sve nosim u svojemu srcu« - Tim je riječima, upućenima zamjeniku brazilskoga predsjednika Joséu Alencaru Gomesu da Silvi u zračnoj luci Guarulhos brazilske megametropole Săo Paula, papa Benedikt XVI. u nedjelju 13. svibnja završio pastoralni pohod Brazilu. Putovanje koje je započelo u srijedu 9. svibnja imalo je dva cilja, sam Brazil i sudjelovanje na otvaranju Petog općeg zasjedanja Vijeća biskupa Latinske Amerike i Kariba (CELAM), koje je održano u nedjelju prije povratka u Vatikan.

»Crkva ne provodi prozelitizam«

U nedjelju 13. svibnja ujutro Papa je na trgu ispred marijanskog svetišta, druge crkve po veličini na svijetu, slavio misu u povodu otvorenja zasjedanja CELAM-a. Na kojoj je sudjelovalo više od milijun vjernika. Kanonizacija prvog sveca Brazilca koji je rođen u toj zemlji, bl. Freia Antonija de Sant'Ana Galvăoa u petak 11. svibnja bio je drugi veliki susret za vrijeme puta. A dan ranije, u četvrtak, Benedikt XVI. se susreo s desecima tisuća mladih Brazilaca i drugih Latinoamerikanaca.

U svojoj je propovijedi u nedjelju, izgovorenoj na portugalskom jeziku, Papa naglasio kako želi iznijeti evanđeoski temelj za buduće zasjedanje (o samome otvorenju, kao i o naglascima Papina putovanja, bit će više riječi u sljedećemu broju GK-a). Novozavjetni primjer za dobru »metodu« zasjedanja predstavlja »koncil u Jeruzalemu«, gdje su »Duh Sveti i mi« donijeli odluku. »Crkveni poglavari raspravljaju i sučeljavaju se, no uvijek u stavu poslušnosti, u vjeri, Kristovoj riječi u Duhu Svetome«, rekao je, nadodavši kako to »nije samo pitanje procedure«, nego »odraz same naravi Crkve koja je otajstvo zajedništva s Kristom u Duhu Svetome«.

Osvrčući se na tekst iz Ivanova evanđelja, Sveti je Otac nadalje ukazao kako ono prikazuje »Krista kao Očeva poslanika« (»misionara«). No Krist je svoju »misiju« izvršio »u ljubavi«. »Stoga je Crkva poslana širiti u svijetu Kristovu ljubav, kako bi ljudi i narodi 'imali život u izobilju'«. Međutim, da bi mogla biti misionarka te ljubavi, najprije mora biti njezina »učenica«. »Crkva«, zaključio je Papa, »ne provodi prozelitizam. Ona se prije svega razvija zahvaljujući 'privlačnosti'. Kao što Krist 'sve privlači k sebi', snagom svoje ljubavi... tako i Crkva izvršava svoje poslanje u mjeri u kojoj... svako svoje djelo čini u duhovnom i konkretnom skladu s ljubavlju njezina Gospodina«.

Uslijedile su snažne Papine riječi: »Draga braćo! Evo neprocjenjivog blaga kojim je bogat latinoamerički kontinent, evo njegove najdragocjenije baštine. To je vjera u Boga - Ljubav, koji je u Kristu Isusu objavio svoje lice... Ta je vjera od Amerike učinila 'Kontinent nade'. Ne politička ideologija, ne društveni pokret, ne gospodarski sustav, nego vjera u Boga - Ljubav«. Papa je naglasio kako potvrđuje poziv svojega prethodnika na novu evangelizaciju. Osvrćući se na sliku »nebeskog Jeruzalema« iz Otkrivenja, rekao je kako se nebeskoj stvarnosti »samo u ljubavi možemo približiti te u njoj u određenoj mjeri već boraviti«. To što se ta stvarnost gleda, promatra i želi očima vjere, »ne smije biti razlogom za bijeg iz povijesti«.

Petak 11. svibnja ostat će zapisan u povijesti Crkve u Brazilu. Franjvac punog imena Frei Antonio de Sant'Ana Galvăo (1739-1822) bio je izniman čovjek: umjetnik, pjesnik, graditelj (što podrazumijeva i izradu nacrta i gradnju vlastitim rukama). Ipak, Brazilci svojega novoga sveca štuju jer je bio čovjek ljubavi, zaštitnik najmanjih. Posebno ga štuju teški radnici i trudnice. Misa kanonizacije održana je na poljani »interne« gradske zračne luke »Campo Marte«. I na toj se misi okupilo oko milijun vjernika, a u cijeloj je zemlji bio neradni dan. S Papom su koncelebrirali domaći nadbiskup kardinal Odilo Pedro Scherer i pročelnik Kongregacije za kauze svetaca kardinal José Saraiva Martins.

U propovijedi je Papa posebno naglasio euharistijsku pobožnost novoga sveca, njegovu »raspoloživost za služenje ljudima«, njegova djela ljubavi, njegov svećenički žar koji se očitovao u revnom ispovijedanju. Na temelju svečeva svjedočanstva, Papa je upitao: »Mogu li muževi i žene ovoga svijeta pronaći mir, ako nisu svjesni potrebe da se pomire s Bogom, s bližnjim i sa samim sobom?« A ukazujući na nesebično svjedočanstvo svečeva života, koje se nadahnjivalo na Kristovoj ljubavi - sve do predaje vlastita života - Papa je i u toj prigodi naglasio: »Djelovanje Crkve i kršćana u društvu mora imati isto to nadahnuće. Inicijative društvenoga pastorala, ako su usmjerene prema dobru siromaha i nemoćnika, nose u sebi taj božanski pečat.«

Apostolsko putovanje Benedikta XVI. započelo je u jutarnjim satima u srijedu 9. svibnja. Tijekom leta Papa je poslao brzojave »solidarnosti i bratstva« predsjednicima država preko čijih je područja prelijetao Alitalijin Boeing 777: Italije, Francuske, Alžira, Mauritanije i Senegala. U zrakoplovu je također održao dvadesetominutnu konferenciju za novinare koji su s njime letjeli, uvevši praksu iz dana dobrog zdravlja njegovoga prethodnika Ivana Pavla II.

U međunarodnoj zračnoj luci Săo Paula Papu su osim brazilskoga predsjednika Luiza Inácija Lule da Silve i predstavnika civilnih vlasti dočekali nadbiskup Săo Paula Odilo Pedro Scherer te predsjednik CELAM-a kardinal Javier Errazuriz Ossa, nadbiskup Santiago de Cilea, s užim izaslanstvom te asocijacije latinoameričkog episkopata. U svome govoru upućenom potpredsjedniku, Papa je rekao: »Brazil zauzima vrlo posebno mjesto u mojemu srcu ne samo zato jer... ima najveći broj katolika, nego prije svega zato što je nacija bogata potencijalima, Crkva je prisutna što je razlog za radost i nadu«. Izrazio je nadu da će upravo ta zemlja biti »kolijevkom« crkvenih inicijativa koje će dati »novu snagu i misionarski zamah čitavome kontinentu«.

»Siguran sam da će u Aparecidi... taj (kršćanski) identitet biti ojačan te će se unaprijediti poštivanje prema životu, od časa njegova začeća do naravne smrti...; da će doživjeti promaknuće i ljudska osoba kao osnova solidarnosti, osobito sa siromasima i napuštenima«, rekao je Papa. Na kraju govora podsjetio je kako Crkva samo želi ukazati na vrijednosti i odgajati građane, a među stupove tih nastojanja ubrojio je »učvršćivanje obitelji kao temeljne stanice društva; mladež čiji je odgoj presudni čimbenik za budućnost nacije; te, naposljetku nipošto najmanje važno, zaštita i promicanje vrijednosti koje se tiču svih društvenih slojeva, osobito ugroženih dijelova stanovništva«.

Iz međunarodne zračne luke Papa je helikopetrom brazilske vojske odletio na manji gradski aerodrom Campo Marte, odakle se u papmobilu provezao, uz velike mjere osiguranja i bučne pozdrave stanovnika metropole, do samostana Săo Bento (sv. Benedikta) u središtu Săo Paula, gdje je odsjedao do petka kada se preselio u sjemenište u Aparecidi. Četvrtak prijepodne Papa je otišao u neformalni posjet predsjedniku Da Silvi i njegovim uzvanicima u palači »Dos Bandeirantes«, a potom se susreo s predstavnicima drugih kršćanskih konfesija i religija.

Vrhunac drugoga dana posjeta bio je susret s mladima na stadionu u Pacaembuu. Sama unutrašnjost stadiona koji nosi ime Paula Machada de Carvalha primila je 35.000 mladih, a deseci tisuća ostali su vani. Za vrijeme programa, prije samog Papina dolaska nastupio je i brazilski fenomen, »svećenik-zvijezda« Marcello Rossi. U ozračju koje se može usporediti s onim na svjetskim danima mladih, uz dodatak već po sebi mladenačkog latino temperamenta, Papa je između ostaloga ukazao mladima na potrebu očuvanja stvorenja. Podsjetivši ih kako ih na to poziva i brazilska nacionalna himna (»Naše šume imaju više života...«), Papa je rekao: »Uništenje okoliša u Amazoni i prijetnje ljudskome dostojanstvu njezinih stanovnika zahtijevaju snažniji napor na različitim poljima djelovanja nego što ga potiče društvo«.

Pozivajući ih da prate događaje sa zasjedanja CELAM-a, pozvao ih je da zajedno s bogatim mladićem iz evanđelja razmisle: »Što učiniti sa životom? Kako ga u punini živjeti?« To nije samo stvar budućnosti, »onoga što će se dogoditi poslije smrti«, nego se o smislu odlučuje sada, »'sutra' silno ovisi o tome kako 'danas' živite«. U tom pogledu zapovijedi nisu nešto što je nametnuto izvana, nego unutarnja potreba i putokaz.

»Budite slobodni i odgovorni ljudi!«

»Budite apostoli mladih«, jedan je od Papinih poziva mladima. Nadalje, »budite slobodni i odgovorni ljudi; učinite da obitelj bude središte iz kojega zrači mir i radost; budite promicatelji života, od početka do naravne smrti; poštujte starce, jer zaslužuju poštovanje i divljenje zbog dobra što su vam učinili.« Također ih je pozvao da »nastoje posvetiti rad, obavljajući ga tehnički stručno i marljivo«. »No nadasve, Papa želi da budu promicatelji pravednijega i bratskijega društva«. Također ih je pozvao da poštuju svetost ženidbe, pri čemu je poštivanje druge osobe te »čistoća, izvan braka i u braku, jamstvo vaših budućih nada«. A one koji smatraju da ih Gospodin na poseban način zove u svoju službu, Papa je pozvao da ljubavlju uzvrate na ljubav.

»Nemojte rasipati svoju mladost. Nemojte pokušati pobjeći iz nje. Živite je intenzivno. Posvetite je visokim idealima vjere i ljudske solidarnosti. Vi mladi niste samo budućnost Crkve i čovječanstva, kao da bi bila riječ o nekoj vrsti bijega iz sadašnjosti. Naprotiv: vi ste onaj mladić u sadašnjosti Crkve i društva. Vi ste njezino mlado lice. Crkva vas treba.«

U popodnevnim satima u petak Papa se u prvostolnici Săo Paula susreo s brazilskim biskupima, a u subotu je posjetio zajednicu za liječenje ovisnika »Farma nade« u gradiću Guaratingetá te zajednicu zatvorenih klarisa čija je posebna misija moliti za ovisnike. Subota je završila molitvom krunice i susretom sa svećenicima, redovnicima i redovnicama, svećeničkim pripravnicima i đakonima u Bogorodičinoj bazilici u Aparecidi.