Kardinal je sve pozvao da u društveno i nacionalno tkivo unose izvorne kršćanske vrijednosti, koje se očituju u odnosu prema Bogu i čovjeku, prema radu i stjecanju materijalnih dobara, prema nacionalnom i narodnom identitetu, prema njegovanju vlastite kulture i baštine.
Zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije kardinal Josip Bozanić boravio je 8. srpnja u pohodu Tomislavgradu gdje je, uz spomen-baziliku sv. Nikole Tavelića sagrađenu kao sjećanje na tisućitu obljetnicu krunidbe kralja Tomislava na Duvanjskom polju, predvodio svečano euharistijsko slavlje. Temeljni kamen za izgradnju te bazilike postavljen je 8. srpnja 1924. zalaganjem župnika fra Mije Čuića i svesrdnom potporom Družbe »Braća Hrvatskoga zmaja« iz Zagreba, a pod pokroviteljstvom tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa dr. Antuna Bauera. Gradnja te bazilike započeta je pod zaštitom slavenskih apostola svete braće Ćirila i Metoda, a dovršena crkva blagoslovljena je na čast tada blaženom Nikoli Taveliću, prvom hrvatskom kanoniziranom svecu. Bazilika, koja tijekom vremena nije bila pošteđena od napada i rušenja, građena je po uzoru na starohrvatsku crkvu sv. Križa u Ninu.
Sv. Nikola povezuju hrvatski narod
Na ovogodišnjoj proslavi sv. Nikole Tavelića, za koju su se vjernici duvanjskoga kraja pripremali devetnicom o temi »Obitelj u slavlju svetih sakramenata«, sudjelovalo je više od 10 tisuća vjernika. Slavlje je započelo svečanom procesijom gradskim ulicama uz sudjelovanje brojnih svećenika, časnih sestara, župnih zborova i drugih župnih skupina, kulturno-umjetničkih društava te članova Hajdučke družine »Mijat Tomić«, koja je u ophodu nosila kip sv. Nikole Tavelića.
Na početku misnoga slavlja kardinala Bozanića i druge nazočne pozdravio je izaslanik biskupa mostarsko-duvanjskoga Ratka Perića generalni vikar mons. Srećko Majić, podsjetivši na pohode prijašnjih zagrebačkih pastira toj mjesnoj Crkvi te zahvalivši kardinalu Bozaniću za jasnu i odlučnu poruku s Blajburškoga polja. Gvardijan duvanjskog samostana fra Ljubo Čutura pozdravio je i nazočne predstavnike političkoga života: hrvatskog veleposlanika u BiH Josipa Vrbošića, predsjednicu Federacije BiH Borjanu Krišto, predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Nediljka Rimca te gradonačelnika Tomislavgrada Zdravka Prku.
U svojoj homiliji kardinal Bozanić je izrazio radost što na poziv tomislavgradskog župnika fra Vinka Kurevije te uz bratsku dobrodošlicu biskupa Ratka Perića može predvoditi to svečano misno slavlje. Podsjetivši na drevne korijene vjere u duvanjskom kraju, kardinal je u spomen dozvao i svečano slavlje što ga je u čast sv. Nikole Tavelića 2. srpnja 1989. predvodio njegov prethodnik na zagrebačkoj stolici blagopokojni kardinal Franjo Kuharić. Prikazavši svetački i mučenički lik Nikole Tavelića, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako sv. Nikola povezuju hrvatski narod u dvije zemlje: Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, te da i danas svoj hrvatski narod poziva da obnovljena duha smjelo svjedoči za Krista.
Upozorenje na suvremene hereze
Kardinal je posebno naglasio Nikolin 12-godišnji misionarski rad u Bosni i njegovu borbu protiv hereza i krivovjerja ondašnjega vremena te je rekao: »Želimo li danas slijediti njegov svijetli primjer, na nama je da spremno uočimo današnje 'hereze' i krive poglede na život te da se cijelim životom zauzmemo kako bismo ostali na pravom, Kristovom putu.« Kao osobito prisutne »hereze« današnjega vremena nadbiskup Bozanić je naveo krivo gledanje na dar života, na obitelj, na materijalno te krivo tumačenje naše prošlosti. S obzirom na život krivo se gledanje očituje u tome što se život »ne promatra u svojoj cjelovitosti od začeća do naravne smrti kao prijelaza u vječni život, već se na njega često gleda u znaku korisnosti. U takvom gledanju na život najmanje šanse imaju najslabiji: nerođeni, djeca, starci, nezaposleni, osobe s posebnim potrebama i bolesni, dok najviše vrijede oni koji mogu najviše proizvesti: radno sposobni i mladi.« Kardinal je nadalje naglasio kako u takvoj krivoj perspektivi svoje mjesto nalaze pobačaj i eutanazija. Istaknuvši i jačanje krivog gledanja na obitelj, rekao je kako se mlade sve manje pokušava oduševiti za obitelj u čemu kao da su se urotili mediji, industrija zabave i nažalost toliki slučajevi rastava i obiteljskoga nasilja, a slabljenje obitelji očituje se i u sve većoj zatvorenosti za novi život, za brojniju djecu.
Krivo gledanje na materijalno vidi u zgrtanju dobara ispunjenje smisla života, rekao je kardinal te ponovio Isusove riječi iz evanđelja: »Ta što koristi čovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi?« U tom je kontekstu spomenuo i rad nedjeljom te ga nazvao »drskim izrazom modernoga heretičkog pogleda na potrebu neograničenoga stjecanja materijalnih dobara, što osobito bolno proživljavaju naše obitelji, a posebno osjećaju djeca«. Naposljetku se kardinal osvrnuo na još jednu herezu koja uzima maha u našem društvu, a radi se o krivom tumačenju naše prošlosti. Zapitavši se kako je to moguće da i 60 godina nakon završetka Drugoga svjetskog rata mnogima još uvijek kao da nije jasno što se zapravo dogodilo, kako za vrijeme rata, tako i nakon njegova završetka u provođenju komunističke revolucije, nadbiskup Bozanić je rekao: »Ova moderna hereza krivoga gledanja na dalju i bližu prošlost ima svoje učinke i u iskrivljenom gledanju na budućnost. Tako se umjesto buđenja nade u nove početke, širi malodušje i rezignacija, kako bi neki drugi, a ne oni kojima to po pravu i pravdi pripada, uživali plodove i dobra ovog lijepog duvanjskog područja, kao i ponosne zemlje Bosne i Hercegovine.«
Unositi izvorne kršćanske vrijednosti
U nastavku homilije kardinal je istaknuo kako takvim krivim gledanjima treba suprotstaviti naša kršćanska i katolička stajališta, koja treba hrabro svjedočiti kako u životu pojedinca i obitelji, tako i u životu društva i Crkve. Vjernike je pozvao na stalno obraćenje kojim će rasti u molitvenoj bliskosti s Bogom, a samim time i u bliskosti s čovjekom. Obitelji je pozvao da vlastitim primjerom obiteljskoga života i zajedništva budu poticaj djeci i mladima da svoju buduću sreću potraže unutar kršćanskoga braka i obitelji. Sve je pak pozvao da u društveno i nacionalno tkivo unose izvorne kršćanske vrijednosti, koje se očituju u odnosu prema Bogu i čovjeku, prema radu i stjecanju materijalnih dobara, prema nacionalnom i narodnom identitetu, prema njegovanju vlastite kulture i baštine. Kao poruku Crkvi kardinal je istaknuo potrebu jačanja misijske svijesti, a u našim prilikama osobito potrebu nove evangelizacije, jer raširenost modernih hereza i krivih gledanja na stvarnost govori o potrebi misijskoga poslanja među onima koji Krista već poznaju, ali za njega mnogo ne mare. Zaključujući propovijed, kardinal je naglasio da su mučenici, kao što su sv. Nikola Tavelić i bl. Alojzije Stepinac, najbolji dio i ures Crkve te da je oni usmjeravaju k budućnosti.
Na kraju misnoga slavlja riječi zahvale izrekao je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Sesar i duvanjski župnik o. Kurevija, koji je posebno pozdravio i hodočasnike iz okolnih župa te Jajca, Konjica, Bugojna, Prozora, Posušja, Međugorja i Mostara. Dekan duvanjskog dekanata i župnik u Kongori fra Mirko Bagarić potom je kardinalu poklonio knjigu fra Roberta Jolića »Duvno kroz stoljeća«, a gvardijan o. Čutura je predao umjetničku sliku s prikazom duvanjske bazilike, rad Ivice Jurčevića.
Uz brojne koncelebrante na misnom slavlju sudjelovao je i provincijal Hrvatske karmelske provincije o. Jakov Mamić, a suslavio je i fra Stojan Zrno, franjevac misionar u Kongu. Euharistijsko slavlje glazbeno su oblikovali župni zbor sv. Nikole Tavelića iz Tomislavgrada i župni zbor fra Grge Martića iz Posušja. Uz Radio Tomislavgrad svečanost je prenosilo ukupno sedam radiostanica uz stručni komentar fra Gabrijela Mioča.
U svojoj izjavi za Radio Tomislavgrad nakon misnog slavlja kardinal Bozanić je istaknuo kako ga se osobito dojmila blizina naroda koja očituje hrvatsko, katoličko i vjerničko zajedništvo te da su Hrvati i katolici u Bosni i Hercegovini, iako brojem slabiji, jaki po svojoj kulturnoj prisutnosti koja je snažna i ostavlja duboke tragove. Ujedno je pozvao da se iskoriste sve mogućnosti institucionalnoga sudjelovanja u javnom životu te da se bez straha zastupaju stavovi i traže pripadajuća prava. Svečanost je nastavljena zajedničkim objedom, na kojem je uz druge ugledne goste nazočan bio i glavni imam Islamske zajednice u Tomislavgradu Edin Kukić.
