Rješenje kardiovaskularnih kriza nije u statinima, već u zdravoj i umjerenoj prehrani, prestanaku pušenja i fizičkoj aktivnosti...

Statini su hipolipemici koji snižavaju razinu masnoća, kolesterola i triglicerida u krvi. Danas su glavna farmaceutska ponuda za prevenciju i terapiju kardiovaskularnih ili srčanožilnih bolesti. U Hrvatskoj je registrirano pet vrsta: lovastatin, simvastatin, atorvastatin, pravastatin i fluvastatin, čemu odgovara desetak komercijalnih preparata. To je najprodavanija skupina lijekova čiji godišnji globalni promet iznosi više od 20 milijarda dolara. Pfizerov »Lipitor« (atorvastatin) je najprodavaniji receptni lijek u povijesti. Statini su vrlo razvikani i prilično skupi lijekovi. Mjesečna terapija atorvastatinom za jednog pacijenta u Hrvatskoj iznosi više od 250 kuna, što znači da godišnja terapija za 100 tisuća pacijenata iznosi više od 300 milijuna kuna. Često im se pripisuje status čudotvornih pripravaka. Znanstvene studije (uglavnom financirane od farmaceutske industrije) kojima se dokazuje djelotvornost statina nazivaju se »poznatima i slavnima«. Nažalost, i u našim tiskanim medijima toliko se otvoreno i neumjereno hvale statini, kao »pilule života«, da je opravdano posumnjati da su ti tekstovi zapravo plaćeni oglasi. Uglavnom, dosta je teško razlikovati gdje završavaju stvarni farmakološki, a započinju markentiški efekti statina.

Prodavanje bolesti

Danas se statini masovno propisuju i zdravim ljudima, odnosno populaciji bez srčanih bolesti. Takva medicinska praksa nije utemeljena, niti opravdana odgovarajućim znanstvenim studijama (vidi: Lancet 2007, 369, 168). Takva praksa, odnosno primarna prevencija statinima, više odgovara profitu farmaceutskih kompanija a manje zdravlju ljudi. Farmaceutska industrija je, uz pomoć liječnika »na terenu«, uspjela osvojiti i proširiti tržište potencijalnih korisnika statina: zdravi ljudi s povišenim kolesterolom ili nekim drugim faktorom rizika, ljudi starije dobi, dijabetičari te žene (iako većina istraživanja, poput PROSPER ili LIPID studije, upozorava na slabu djelotvornost statina kod žena). Pretjeranim snižavanjem ciljnih granica kolesterola u krvi (ispod 1 g na litru), proširuju se granice bolesti i plete se mreža u koju se hvataju mnogi zdravi ljudi. Tako je, prema službenim smjernicama (u stvaranju kojih sudjeluju farmaceutske kompanije i njihovi medicinski lobisti), devedesetih godina 13 milijuna Amerikanaca trebalo biti podvrgnuto terapiji statinima. Deset godina kasnije novim se smjernicama povećava broj kandidata za statine na 36 milijuna, a prije 3 godine vijeće za smjernice, sastavljeno od novih stručnjaka, povisuje taj broj iznad 40 milijuna ljudi! Ray Moynihan, svjetski poznati medicinski novinar, taj agresivni mehanizam kojim farmaceutska industrija pretvara zdrave ljude u pacijente naziva »prodavanjem bolesti«, dok John Abramson, profesor s Harvardskog sveučilišta i autor knjige »Predozirana Amerika«, tvrdi: »To je izopačenje znanosti.«

U svakom slučaju, masovna upotreba statina nije nikakav dokaz njihove efikasnosti ili sigurnosti, ali zato olakšava statistički uvid u nepoželjne, ponekad i fatalne posljedice njihove konzumacije.

Statini dovode do raka

Štetne nuspojave statina uredno su zabilježene u medicinskoj literaturi - bol i grč u mišićima, slabost, poremećaj enzima jetre, glavobolje i mučnine. S druge strane, korist koju nude statini, barem ona korist koju na tržištu »zastupa« farmaceutska industrija, trebala bi biti dovoljan razlog da potrošači statina zanemare rizik nuspojava. Prema tome, bol u mišićima ne bi trebao biti argument protiv uporabe statina, jer je klinički ishod terapije statinima mnogo važniji (naprimjer, sprečavanje infarkta). Doduše, taj klinički ishod tek je statistička, prilično malena, vjerojatnost.

Međutim, najnovija istraživanja upozoravaju da je i pojava zloćudnih bolesti jedna od mogućih posljedica terapije statinima (J. Am. Coll. Cardiol. 2007, 50, 409). Autor studije, profesor Karas, pojašnjava da njegovi rezultati ne dokazuju da statini kao takvi uzrokuju rak, već je fiziološko stanje preniskog LDL-kolesterola u krvi (ispod 1 grama na litru), do kojeg dovodi primjena statina, prilično jasno povezano s nastankom raka kod pacijenata. Paradoks je u tome što je svrha statina upravo ta da snižavaju razinu LDL-kolesterola u krvi! Takva situacija (ili pat-pozicija) za pacijente je prilično bezizlazna. Da bi smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti, potrebno je, tako barem tvrde službene smjernice, pomoću statina smanjiti razinu LDL-a u krvi ispod 1 g na litru, a to je upravo koncentracija LDL-a kod koje se povećava rizik od nastanka raka! Štoviše, najnovijim smjernicama stručnjaci traže smanjenje LDL-a i do vrlo niskih granica - do 0,65 g na litru. Ciljne vrijednosti kolesterola za sprečavanje infarkta postaju zapravo početne vrijednosti za razvoj raka.

Objavljena studija, uz ostalo, kritizira napast moderne medicine da se cijeli spektar kardiovaskularnih poremećaja reducira na samo jedan parametar - LDL-kolesterol u krvi. Kolesterol je proglašen glavnim krivcem za srčanožilne bolesti, a terapija i preventiva pretvorene su u globalni rat protiv kolesterola. Profesor Karas i njegovi suradnici sumnjaju da se preventiva i terapija bolesti srca i krvnih žila može uspješno provesti jedino snižavanjem toga biomarkera.

Čini se da rješenje kardiovaskularnih kriza nije u patentiranim »pilulama života«, statinima, već u odavno provjerenim metodama: zdrava i umjerena prehrana, prestanak pušenja i primjerena fizička aktivnost... Za razliku od skupih statina koji bitno opterećuju zdravstveni budžet naše zemlje (Hrvatska troši na stotine milijuna kuna godišnje samo za statine!), metode narodne medicine su jeftine, efikasne i bez neželjenih nuspojava.