Od prvoga siječnja ove godine neki poznati trgovački lanci u Sjevernoj Americi prestaju s prodajom proizvoda od polikarbonatne plastike. Poznate robne marke, poput plastičnih dječjih bočica »Avent«, sportskih bočica »Nalgene« te posude za filtraciju vode »Brita« povučene su s polica supermarketa. Vlasnici kanadskih i američkih kompanija »Lululemon«, »Patagonia« i »Mountain Equipment Co-op« te lanca organske hrane »Whole Foods« donijeli su takovu odluku zbog učestalih upozorenja znanstvenika da se hrana i piće u kontaktu s polikarbonatnom plastikom zagađuje otrovnim spojem - bisfenolom A.
Iz istog razloga neki proizvođači ambalaže umjesto plastičnih počinju proizvoditi staklene ili metalne bočice. Scott Rhodes, potpredsjednik kompanije »Handi-Craft« koja proizvodi poznate bočice za djecu »Dr. Brown«, jednostavno zaključuje: »Započeli smo proizvoditi staklene bočice jer zabrinuti roditelji to traže.« Prema podacima američke kompanije »Nurturepure«, prodaja staklenih bočica porasla je posljednjih mjeseci prošle godine više od 500%!
(Ne)informirana javnost
Takve promjene na tržištu mogu biti dobar indikator informirane javnosti. U slučaju polikarbonatne plastike (prozirna tvrda plastika s brojčanom oznakom 7 u »trokutu«) radi se činjenici koja putem medija i znanstvenih priopćenja postaje sve dostupnija (kanadskoj i američkoj) javnosti: polikarbonatna plastika u »dodiru« s hranom ili pićem ispušta otrovni bisfenol A, i to u koncentracijama koje mogu izazvati niz zdravstvenih poremećaja: neurološke smetnje, hormonske poremećaje, rak dojke i prostate. Brzina migracije bisfenola A iz polikarbonatne plastike raste s vremenom (starenjem bočica), a posebno se ubrzava zagrijavanjem, stvaranjem sitnih ogrebotina (tijekom čišćenja), ili korištenjem takvih plastičnih posuda za zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Znanstvena istraživanja jasno pokazuju da polikarbonatna plastika nije inertan materijal, niti je prikladna ambalaža za čuvanje hrane ili pića.
Mnogi mediji shvatili su važnost znanstvenih rezultata o bisfenolu A te su upozorenja stručnjaka prenijeli građanima u prikladnom obliku. Informirana javnost postupila je zdravorazumski i plastičnu ambalažu zamijenila staklenom ili metalnom. Konzumacija hrane i pića iz plastične polikarbonatne ambalaže prepoznata je kao zdravstveni rizik koji se ne temelji na (doduše razumljivoj) odbojnosti prema plastici, već na objavljenim znanstvenim studijama. Krajem prošle godine, nakon višemjesečnih savjetovanja i analize rezultata, objavljeno je zajedničko stajalište 38 vodećih svjetskih stručnjaka u području endokrinologije (Reprod. Toxicol. 2007, 24, 131) u kojem oni upozoravaju i javnost i druge znanstvenike da je kronično trovanje stanovništva bisfenolom A sve učestalija pojava. Prosječne koncentracije toga otrovnog spoja u krvi ispitanika (oko 2 nanograma na mililitar) veće su od onih koje kod eksperimentalnih životinja dokazano izazivaju cijeli spektar zdravstvenih poremećaja. Okupljeni znanstvenici (tzv. Chapel Hill konsenzus) zahtijevaju zakonske korekcije za dozvoljene koncentracije bisfenola A te svima preporučuju izbjegavanje polikarbonatne plastike u prehrani.
Hrvatska šutnja
Nažalost, sva ta medijska i znanstvena upozorenja o polikarbonatnoj plastici i bisfenolu A zaobišla su Hrvatsku. Mjerodavne institucije, poput Hrvatske agencije za hranu, Hrvatskog zavoda za toksikologiju, republičkog i županijskih zavoda za javno zdravstvo te ministarstva okoliša i zdravlja, nisu uputile za javnost nikakvo službeno priopćenje niti upute koje bi ljudima, posebno roditeljima male djece, mogle koristiti za donošenje ispravnih odluka ili, jednostavno, za izbor: plastika ili staklo. Svoj posao nisu odradile ni udruge za zaštitu potrošača, pacijenata, ni trgovački lanci, ali ni mediji. Konačno, svoj posao u Hrvatskoj nisu odradili ni znanstvenici koji imaju slobodan pristup relevantnim informacijama o opasnostima polikarbonatne plastike, ali te informacije ili nisu vidjeli ili nisu predali javnosti.
Društvo utemeljeno na (ne)znanju
Budući da se Hrvatska predstavlja kao društvo utemeljeno na znanju, onda bi trebalo i zakonski uvažiti upozorenja vodećih svjetskih znanstvenika koji već godinama objavljuju radove i dokaze o štetnosti polikarbonatne plastike i bisfenola A. Ta znanstvena istraživanja sasvim su jasan signal da je potrebno aktivirati načelo opreznosti koje u Europskoj uniji predstavlja zakonski okvir unutar kojeg se društvo određuje prema nekom riziku. Prema tome načelu proizvod za koji postoji znanstveno utemeljena sumnja da predstavlja rizik za ljudsko zdravlje ili okoliš treba ukloniti s tržišta.
Korištenje polikarbonatne plastike u prehrani civilizacijski je neprihvatljiv rizik jer taj materijal nije nipošto nuždan, niti je nezamjenljiv, te posebno stoga jer svojim toksičnim svojstvima ugrožava najmlađu generaciju stanovništva pretvarajući ga u statistički uzorak (za buduće epidemiološke studije).
