Vjeronauk upoznaje učenike s temeljnim sadržajima iz kojih su izrasli i na kojima počivaju baštinjeno društvo i kultura, on im omogućuje razumijevanje problematike o kojoj se u društvu raspravlja i tako ih istodobno osposobljava za kritičko i odgovorno prosuđivanje. Sadržaj koji se uči na vjeronauku pridonosi potpunijem razumijevanju društvenih prilika i omogućuje zauzimanje stava i stajališta o pitanjima zajedničkoga života i omogućuje daljnji razvoj društva i njegove kulture.
| Dvije su temeljne dimenzije cjelovitoga obrazovanja iz kojih proizlaze i dva obrazovna zadatka školskoga vjeronauka: društveno-kulturalna i individualna antropološka za proučavanje, razumijevanje i daljnji razvoj društva i kulture. |
Znak otvorenosti u traženju dijaloga
Brojnim sudionicima i uzvanicima riječi pozdrava i dobrodošlice uputili su predstavnici organizatora. Predstojnik NKU dr. Ivica Pažin kazao je kako vjeronauk u školi - svjestan vlastitoga identiteta i tradicije - u vremenu pluralizma želi biti na putu prema duboko shvaćenoj otvorenosti prema društvu i vremenu, kao i prema međukonfesionalnoj i međureligijskoj suradnji koja se od njega danas zahtijeva. »I ova katehetska škola znak je naše otvorenosti u traženju dijaloga sa suvremenim društvom u vremenu u kojemu živimo«, dodao je.
Predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK pomoćni biskup đakovački i srijemski mons. dr. Đuro Hranić zahvalio je vjeroučiteljima za njihova nastojanja, zahtjevan rad te ljudski i vjernički entuzijazam u ostvarenju evangelizacijskoga poslanja Crkve. »U ovome vremenu reforme školstva i obrazovanja u Hrvatskoj školski je vjeronauk nakon 15 godina iskustva u traženju mogućnosti za učvršćenjem svojega identiteta«, kazao je naglasivši i kako vjeroučitelji najbolje osjećaju na vlastitoj koži svu blagodat, ali i sva pitanja i probleme vezane uz katolički konfesionalni vjeronauk u školi poručujući im da su stoga oni uz biskupe i najpozvaniji kritički promišljati o vjeronauku kao školskome predmetu.
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović posebno je istaknuo odgojnu ulogu vjeronauka u školama poručujući sudionicima skupa kako će oni svojim radom i kvalitetom zasigurno biti najbolje jamstvo opravdanosti vjeronauka u školi. Naglašavajući da vjeroučiteljska uloga u školama ima posebnu važnost, rekao je da će upravo njihova vrijednost biti temelj škole kao mjesta koje će djeca rado pohađati i gdje će dobiti temelje za budući život.
Pomoćni biskup zagrebački mons. dr. Vlado Košić obratio se okupljenima prenoseći pozdrave zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Govoreći o temi skupa rekao je kako je aktualan društveni kontekst višeslojan te se iz godine u godinu u našem društvu javljaju nove pojave i tendencije, kao i različite ponude i nastojanja da se razore tradicionalne vrijednosti i da se sve podvrgne brzoj promjeni, zbog čega presudnu ulogu u odgoju ima obitelj, ali i Crkva te društvene institucije. Govoreći o religijskoj pluralnosti i raznolikosti u Hrvatskoj, biskup Košić je kazao kako je ona bogatstvo našega društva, ali i prilika da se vjeroučenike upućuje na autentični katolički put ekumenizma i međureligijskog dijaloga.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Dragan Primorac, govoreći o hrvatskome društvu kao društvu znanja, istaknuo je kako obrazovanje kao strateški interes hrvatske države ne može bez odgojne komponente. Naglasio je i sinergiju vjeronauka i ciljeva koje je zacrtalo ministarstvo te je posebno istaknuo da vjeroučitelje doživljava kao one koji šire dobro dodajući kako oni često imaju ključnu ulogu u odnosu s djetetom odgovarajući na neka pitanja koja mogu biti prekretnica u djetetovu razvoju zbog čega je na njima velika odgovornost.
Zašto je potreban vjeronauk u školi?
Radni dio skupa izlaganjem je otvorio voditelj Centra za politološka istraživanja prof. dr. Anđelko Milardović koji je govorio o demografskoj dimenziji globalizacije i vrijednosnim promjenama. Ukratko definirajući i prikazujući sam pojam i proces globalizacije te njezine dimenzije, posebno se osvrnuo na demografsku koja pokazuje dva lica - bogatih zemalja s depopulacijskim trendom i siromašnih s hiperpopulacijom. Govoreći o demografskim trendovima u Hrvatskoj, dr. Milardović je upozorio da bez sustavnoga rada na »duge staze« za 200 godina postoji mogućnost cjelovita iščeznuća s ovog područja. Upravo je stoga, istaknuo je, zadaća države i svih vlada stvaranje integralnih politika koje će voditi računa o tome da se spasi budućnost i život.
Državni tajnik za osnovno školstvo pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Nevio Šetić govorio je o budućnosti odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj kroz temu »Od HNOS-a do kurikuluma«. Pojasnio je što je te zašto je pokrenut Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) ističući kako Hrvatska ima snage i može se uklopiti u svjetski okvir te preko HNOS-a izgraditi svoj moderni nacionalni kurikulum u školstvu. Osvrćući se na sintagmu »društvo znanja«, dr. Šetić je naglasio važnost ne samo znanja već i kreativnosti, inovativnosti i poduzetništva kao ključnih dimenzija ugrađenih u školski sustav. Istaknuo je i važnost razvijanja određenih temeljnih kompetencija, a govoreći o najvažnijim promjenama u odgojno-obrazovnom sustavu, spomenuo je primjerenije sadržaje u nastavnom programu, rasterećenje nastavnog plana u razrednoj nastavi, jačanje suradnje svih čimbenika odgojno-obrazovnoga tijeka dodajući kako je ključno postavljanje učenika u središte pozornosti te pretvaranje škole u »živi mehanizam«.
Mons. Hranić zaključio je prijepodnevni dio skupa temom »Vjeronauk u školi kao društveno religijski izazov. Ili: Zašto je potreban vjeronauk u školi?«. Kroz predavanje biskup Hranić je naglasio dvije temeljne dimenzije cjelovitoga obrazovanja iz kojih proizlaze i dva obrazovna zadatka školskoga vjeronauka: društveno-kulturalnu i individualnu antropološku dimenziju ističući važnost školskoga vjeronauka za proučavanje, razumijevanje i daljnji razvoj društva i kulture. Naglašavajući kako se korijeni europske kulture nesumnjivo nalaze u kršćanstvu, kazao je da - iako društvo u kojemu živimo ima karakteristike pluralnoga društva - još uvijek postoje mnoge vrijednosti i norme koje se ne moraju uvijek iznova obrazlagati i tumačiti, nego su one i u ovo postmoderno vrijeme povijesna baština. Upravo se u tome nalazi temelj za promišljanje i shvaćanje kršćanstva kao značajne sastavnice ljudskoga života europskoga i hrvatskoga čovjeka i suvremene stvarnosti, istaknuo je. Vjeronauk upoznaje učenike s temeljnim sadržajima iz kojih su izrasli i na kojima počivaju baštinjeno društvo i kultura, on im omogućuje razumijevanje problematike o kojoj se u društvu raspravlja i tako ih istodobno osposobljava za kritičko i odgovorno prosuđivanje. Sadržaj koji se uči na vjeronauku pridonosi potpunijem razumijevanju društvenih prilika i omogućuje zauzimanje stava i stajališta o pitanjima zajedničkoga života i daljnji razvoj društva i njegove kulture, rekao je dr. Hranić. Naglasio je i važnost školskoga vjeronauka u traženju odgovora na temeljna ljudska pitanja dodajući da suvremena sociološka istraživanja pokazuju kako religija danas nije nestala već je sveprisutna u društvu i životu suvremenoga čovjeka. Konfesionalni model vjeronauka u školi u Hrvatskoj pokušava religiozni interes dovesti u ravnotežu u kontekstu kršćanske prakse. Vjeronauk propituje religioznu dimenziju stvarnosti i stvara osnovu za osobnu odluku o vjeri, a važan je i za upoznavanje te produbljenje vlastite kulture i tradicije, za promicanje kršćanske kulture u današnjem vremenu i za odgoj te obrazovanje osobnoga identiteta i produbljenje smisla vlastitoga života, istaknuo je dr. Hranić.
U poslijepodnevnome dijelu programa predavanje »Vjeronauk u školi kao 'ispit' dijaloga Crkve i društva« održali su predstojnik Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve HBK mr. Gordan Črpić sa suradnicima toga centra dr. Dubravkom Petrović, tajnicom Komisije »Iustitia et pax« HBK, te Damirom Mravuncem. Oni su ukratko pojasnili temeljne odrednice dijaloga, upućujući uz ostalo na socijalni nauk Crkve kao nezaobilazno polazište crkvenoga dijaloga s drugima. Osvrnuli su se i na dijalog sa suvremenim svijetom koji nije moguć bez unutarcrkvenog dijaloga. Nakon predavanja vjeroučitelji su sudjelovali na euharistijskim slavlju koje je predvodio biskup Hranić.
Vjeronauk i ekumenski te međureligijski dijalog
»Otvorenost Crkve za međukonfesionalni i ekumenski dijalog na našim prostorima« bila je tema predavanja prof. dr. Jurja Kolarića sa zagrebačkoga Katoličkog bogoslovnog fakulteta kojom je započeo drugi radni dan škole. U izlaganju o toj, kako je kazao, širokoj, aktualnoj i za Crkvu važnoj temi dr. Kolarić je istaknuo nekoliko naglasaka za bolje razumijevanje ekumenskih i međureligijskih nastojanja na ovim prostorima. Podsjetio je na važnije događaje i nastojanja u povijesti ekumenizma na našim prostorima zadržavši se na ekumenskim zbivanjima u Hrvatskoj od 1991. godine do današnjih dana. Istaknuvši da se Katolička Crkva u Hrvatskoj u svojoj suvremenoj povijesti susreće s različitim kršćanskim i nekršćanskim vjerskim zajednicama, zaključio je kako katolici nemaju drugog puta osim ekumenizma, što je kao obvezu naglasio i Drugi vatikanski koncil.
O međureligijskoj i međukonfesionalnoj dimenziji katoličkoga vjeronauka u školi u svjetlu hrvatskoga i europskoga društvenog konteksta govorio je viši savjetnik NKU dr. Ante Pavlović. Dotaknuo je pitanje najprikladnijega oblika religioznog obrazovanja u školama koji će poštovati i promovirati načela istine i vjerodostojnosti, posebnosti, različitosti i pluraliteta religija i različitih identiteta te graditi mostove ekumenskog jedinstva i zajedništva, međureligijskog i svjetonazorskog dijaloga, suradnje, tolerancije, poštovanja mira i zajedničkog života. Osvrnuo se i na poteškoće nekonfesionalnih oblika religioznoga odgoja. Iznoseći naglaske o religijsko-pedagoškoj orijentaciji u međureligijskom odgoju, kazao je kako je kroz konfesionalni vjeronauk u školi nužno ponajprije upoznavanje, izgrađivanje i promicanje vlastitoga vjerničkog identiteta kako bi se moglo priznavati, uvažavati i poštivati različitosti, tj. vjernički identitet pripadnika drugih religija i kršćanskih konfesija.
Slijedio je okrugli stol o temi »Jačati zajedničke naglaske - poštivati različitosti« u kojemu su sudjelovali, uime Židovske općine u Zagrebu, rabin Luciano Moše Prelević, glavni tajnik Saveza baptističkih Crkava u Hrvatskoj Željko Mraz, Aziz ef. Hasanović, predstavnik Islamske zajednice u Hrvatskoj, te svećenik Srpske pravoslavne Crkve i vjeroučitelj iz Dalja Zoran Majkić. Sudionici okrugloga stola uglavnom su iznosili vlastita iskustva u provođenju konfesionalnoga vjeronauka u Hrvatskoj te općenito vjerskoga odgoja nakon čega je slijedio razgovor i međusobna razmjena iskustava s vjeroučiteljima.
Okruglome stolu i tematskoj raspravi koja je slijedila nazočio je i predsjednik HBK đakovački i srijemski biskup mons. dr. Marin Srakić koji je sudionicima prenio pozdrave hrvatskih biskupa.
Viša savjetnica za vjeronauk pri osječkoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje Ankica Mlinarić predstavila je projekte učenika vukovarske gimnazije o temama »Tolerancija u etničkim konfliktima« te »U iščekivanju prijelaza (smrti)« s kojima su sudjelovali na Ljetnome sveučilištu u Grazu. Slijedilo je predavanje o temi »Židovstvo i katolički vjeronauk u školi« koju je sa suradnicima obradila vjeroučiteljica Rosana-Nina Biličić. Drugi radni dan završen je susretom s pjesnikom Enesom Kiševićem koji se predstavio kroz temu »Samo s Tobom ja sam ja«.
Posljednjega dana skupa viši savjetnici za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Sabina Marunčić iz Splita i Tomislav Tomasić iz Rijeke predstavili su izvješće »Kakav vjeronauk u školi očekuju vjeroučitelji?«. Riječ je o promišljanjima vjeroučitelja i njihovim očekivanjima od mjerodavnih institucija u Crkvi i društvu prikupljenim kroz neposrednu suradnju kao i na stručnomu skupu za voditelje županijskih stručnih vijeća, mentore i savjetnike koji je u prosincu održan u Vinkovcima. Katehetska zimska škola završila je plenarnom raspravom.
|
U znaku (molitvene) kocke »Kocka je bačena.« Ta poznata latinska izreka, koja i u Bibliji nailazi na svoju potvrdu, bila je tema tradicionalne »Makove večeri s vjeroučiteljima«, održane u četvrtak 10. siječnja u sklopu Katehetske zimske škole u Zagrebu. Program su priredili i vodili ravnatelj Glasa Koncila Nedjeljko Pintarić, Vojmil Žic i s. Valerija Kovač, koji su u prepunoj dvorani Mađubiskupijskoga sjemeništa na Šalati vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima podijelili oko šest stotina »Makovih torba« na dar. Predstavili su novu ideju za molitvu - Makovu molitvenu kocku »Danas molim za...«, te najavili da će se uskoro u prodaji naći i nove molitvene kocke s različitim temama, poput jutarnjih i večernjih molitava, molitava prije jela, molitava anđelu čuvaru. Ravnatelj Pintarić vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima je izrazio zahvalnost i zadovoljstvo zbog višestrukih oblika suradnje koju ostvaruju s Glasom Koncila, Malim koncilom i Lađom. Priređivači programa su potom predstavili najnovija izdanja Glasa Koncila priređena kao pomagala za vjeroučiteljski rad u školi i u župnoj zajednici. Prikazan je DVD jedne od deset priča vjeroučiteljice Jelice Gjenero nastalih iz njezina vjeroučiteljskog iskustva u radu s učenicima. Predstavljena je također zbirka »Vatrene ptice«, svojevrsna antologija priča iz više od četrdeset godišta Maloga koncila kao i nova knjiga Makova suradnika Josipa Šimunovića »Imam (li) vremena za tebe«. Vjeroučitelji su upoznali i dva sasvim nova projekta: plakat liturgijske godine s osnovnim popratnim informacijama te vježbenicu »Duha nam svoga daj« (čiji su autori Josip Jakšić i s. Karolina Mićanović), koja je zamišljena kao pomagalo katehetama i vjeroučenicima u pripremi za sakrament potvrde. Poput novozavjetnog izbora kockom Matije za novog apostola, virtualnom kockom izvučeni su dobitnici petnaest nagrada Glasa Koncila. Dok je četrnaest nagrada sadržavalo knjiška i glazbena izdanja, dobitnica prve nagrade je mogla odabrati između putovanja u Fatimu ili putovanja u Lurd u povodu 150. obljetnice ukazanja. Kreativnom interpretacijom poznatih božićnih pjesama vjeroučitelje je oduševio »Izvor«, zbor mladih župe sv. Josipa sa zagrebačke Trešnjevke, koji je tom prigodom promovirao svoj novi glazbeni CD »(Iz)vorni Božić«, također izdan u Glasu Koncila. (V. K.) |
