| »Temeljno poslanje sveučilišta je trajno traženje istine putem istraživanja, čuvanja i posredovanja znanja na dobro društva. U tome poslanju Katolički bogoslovni fakultet sudjeluje doprinosom svojih specifičnih obilježja i svrhovitosti. Već samim svojim nazivom universitas, sveučilište pokazuje da u njemu postoji usmjerenost, okrenutost prema jednome - ad unum vertere. Biti usmjeren prema jednome uključuje raznolikost pristupa cjelini.« |
Nakon pozdrava v. d. dekana KBF-a prof. dr. Josipa Balobana, prigodnu riječ nazočnima uputio je veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. »Temeljno poslanje sveučilišta je trajno traženje istine putem istraživanja, čuvanja i posredovanja znanja na dobro društva. U tome poslanju Katolički bogoslovni fakultet sudjeluje doprinosom svojih specifičnih obilježja i svrhovitosti. Već samim svojim nazivom universitas, sveučilište pokazuje da u njemu postoji usmjerenost, okrenutost prema jednome - ad unum vertere. Biti usmjeren prema jednome uključuje raznolikost pristupa cjelini. Današnja učilišta i sveučilišta nalaze se u poteškoći upravo zbog toga, jer to jedno - u kulturi u kojoj živimo - nije jasno prihvaćeno ni definirano. Ta se cjelina dohvaća onim darom koji nazivamo mudrost«, istaknuo je kardinal Bozanić.
»Neki su umni ljudi još u antička vremena govorili o vrhovnoj sposobnosti da se ljudske prilike i cjelokupna zbilja prosuđuju u svjetlu posljednjega smisla postojanja i posljednje istine. Mudrost je ta koja nas uči umjetnosti življenja. Ona čovjeka odvaja od kriterija puke beskorisnosti i usmjerava ga prema dobru. Premda se danas neki filozofi gotovo ustručavaju govoriti o smislu i o konačnoj istini, mi vjernici ponavljamo da bi isključivanje Boga iz našega života prisililo čovjeka da postane mjerom svih stvari. Mudrost treba uporište izvan čovjeka, posljednji životni smisao koji nam daje Bog. Ako niječemo posljednji životni smisao, ne preostaje nam ništa drugo doli život bez nade, osuđen na smrt«, rekao je kardinal Bozanić te je dr. Balobanu predao dekret kojim Kongregacija za katolički odgoj odobrava novi Statut KBF-a.
Budite nepotkupljivi kad se radi o vrednotama
Prorektor Zagrebačkoga sveučilišta prof. dr. Bojan Baletić u kraćem je govoru spomenuo gradnju 15 novih fakultetskih zgrada te izazove koji su nakon bolonjske reforme i u sklopu procesa približavanja Europskoj Uniji pred sveučilišnom zajednicom.
Potom je ponovno riječ uzeo dr. Josip Baloban, koji je iznio izvještaj o radu fakulteta. Na KBF-u ukupno je upisanih 1164 studenta. U ovoj akademskoj godini upisano je 873 studenta (378 muških i 495 ženskih). Od toga je 645 laika (184 muških i 461 ženskih). Tu je i 130 dijecezanskih kandidata, 98 redovničkih kandidata (64 muških i 34 ženskih), te 42 poslijediplomca u znanstvenom studiju, 30 muških i 12 ženskih.
Dr. Baloban prisjetio se i šeste obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića, koji je omogućio preseljenje KBF-a s Kaptola 29 u prostore u Vlaškoj 38, a diplomantima je poručio: »Budite ljudi vjere, crkvenosti i beskrajne otvorenosti, nepotkupljivosti kada se radi o temeljnim Božjim i čovjekovim vrednotama. Ljudi, koji mogu i smiju, zapravo, moraju ostati u manjini ili čak sami poput Isusa na križu kada su uvjereni da su u pravu.«
Dodijeljene su i nagrade najboljim studentima. Najbolja diplomantica je Iva Mršić, a najbolji diplomski rad napisala je Antunija Šunjić. Najbolji studenti druge godine su s. Hijacinta Matanović i Krešimir Grgat. Na trećoj godini priznanje je dobio Stipe Odak, na četvrtoj Ivan Tomljenović, a Marija Sertić najbolja je studentica pete godine. Uime diplomanata zahvalni govor održala je Maja Popčević-Vatavuk.
Svečanom činu nazočili su pomoćni biskup zagrebački dr. Vlado Košić te predstavnici triju teoloških fakulteta: dekan KBF-a u Đakovu prof. dr. Pero Aračić, zatim dekan Teološkog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani prof. dr. Bogdan Kolar te docent Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta Beogradskog sveučilišta dr. David Perović. Uz njih bili su prisutni i predstojnici ostalih teoloških škola KBF-a, predstavnici sestarskih crkava u Zagrebu, vrhovne glavarice časnih sestara kao i obitelji diplomanata.
