Vazam - nedjelja uskrsnuća Gospodnjega: Dj 10, 34a. 37-43; Kol 3, 1-4; Iv 20, 1-9

Evanđeoski ulomak govori kako je Ivan povjerovao u uskrsnuće, tj. što je bilo prijelomno da povjeruje u uskrslog Isusa. Među katoličkim teolozima, posebno prije tridesetak godina, vodila se, a ni danas nije zamrla, rasprava o tome kako se dolazi do uskrsne vjere. Je li razlog vjerovanja ukazanje uskrslog Isusa ili možda prazan grob ili je učenje Isusa za vrijeme njegova zemaljskog života dovelo do toga da učenici uzvjeruju. Današnje evanđelje govori da je Ivan povjerovao u uskrslog zbog praznog groba. No puno je važniji odgovor kako svaki vjernik, i to osobno, dolazi do uskrsne vjere? Uskrs »tjera« na nov način života, i to života u Kristu.

Prvo čitanje iz djela apostolskih spada u grupu ulomaka koje bibličari nazivaju »kerigma«, tj. temeljna poruka prve jeruzalemske zajednice Isusovih sljedbenika. Ulomak kojem je Luka dao svoj pečat, sadržava u sebi puno kristoloških crta. Petrov govor je zapravo navještaj o svrsi i širenju radosne vijesti. Govor o Isusu, o njegovu rođenju, njegovu djelovanju te smrti i uskrsnuću proširio se po cijeloj zemlji. Govor o pomazanju vjerojatno je aluzija na krštenje, kada su se nebesa rastvorila i kad je Duh sišao na njega. Vjerojatno je taj svoj govor Petar uputio poganskom slušateljstvu. Naime, spominjući Judeju, govori se kao o židovskoj zemlji, tj. o nečem što ne pripada slušateljima; a u Galileji je isto tako bila poveća populacija pogana. Pavao govori o Isusovu djelovanju. I premda Isusovo djelovanje ima početak, a to je krštenje po Ivanu Krstitelju, čini se da ono u biti nema kraja. Ono se nastavlja preko onih kojima je naloženo propovijedati radosnu vijest te biti svjedoci te stvarnosti. Upravo to čini Petar u današnjem ulomku - on je svjedok uskrsnuća a u isto vrijeme naviješta univerzalnost događaja Isusa Krista. Zadaća svakog kršćanina je identična toj Petrovoj.

Današnji ulomak sadržava temeljni nauk o uskrsnuću i način na koji Kristova smrt i uskrsnuće preobražavaju život kršćanina. Krist je uskrsnuo od mrtvih i sjedi s desna Bogu; ali ne samo to. On je i »u Bogu«. Kršćani kao oni koji su umrli i uskrsnuli s Kristom trebaju zanemariti zemaljsko i usmjeriti pogled i djelovanje prema nebeskom. Pozvani su živjeti životom koji odražava tu novu stvarnost. Čitanje počinje rečenicom: »Ako ste suuskrsli s Kristom«, i to je prijelomnica teksta. Ne radi se o sumnji jesu li su kršćani suuskrsnuli ili nisu, nego o poticaju da zbog činjenice da jesu suuskrsnuli trebaju tražiti što je gore. Te riječi iz Poslanice Kološanima su mnogo pozitivnije negoli riječi iz Poslanice Rimljanima koje se čitaju na uskrsnoj misi bdjenja a koje govore o krštenju koje uključuje i umiranje i uskrsnuće s Kristom. Iako je tekst iz Poslanice Kološanima pozitivniji, ipak ostaju dvije zadrške: prva je da uskrsnuće s Kristom mora biti povezano s trajnim moralnim nastojanjima; a druga je da je uskrsnuće skrivena stvarnost koja nije do kraja objelodanjena - konačno objelodanjenje bit će o drugom Kristovu dolasku.

Izvještaj počinje tvrdnjom da je Marija vrlo rano, još za mraka, posjetila Isusov grob. Sinoptici, govoreći o tom posjetu, ističu da se događaj zbio u zoru, tj. bilo je već vidno. Ivan voli simbolizam i stoga ističe taj detalj; naime, manjak vjere je u biti život u tami. Ističući da se radilo o prvom danu u tjednu, Ivan upućuje da taj događaj predstavlja novo stvaranje. Ne govori se o razlozima Marijina posjeta: je li došla pomazati tijelo ili je došla oplakivati Isusa - ne zna se. Zanimljivi su i detalji o povojima. Povoji su još u grobu, a tijela nema. Da je tijelo odnijeto u drugi grob, i tamo bi bili potrebni pogrebni povoji. Da je cilj bio baciti i oskvrnuti tijelo, vjerojatno bi i povoji bili bačeni. Čitanje završava malo čudno. Govori se o razlozima nedostatka vjere: a to je nerazumijevanje Pisma da Isus treba uskrsnuti. Unatoč Isusovu nastojanja, sljedbenici nisu bili sposobni shvatiti muku, smrt, a još manje uskrsnuće. Bilo im je potrebno uskrsno iskustvo i istinsko shvaćanje Pisma da bi razumjeli. Ako Isusovi najbliži suradnici, uključujući Petra, nisu mogli shvatiti taj događaj, zar je razumno očekivati od običnog vjernika prodrijeti u bit tog otajstva. Istinu uskrsnuća može se razumjeti i prihvatiti jedino - vjerom.