Mirovinske usporedbe mogu i trebale bi potaknuti naše i zakonodavce na ispravljanje ili uklanjanje nepravdâ zakonskoga sustava.

Podaci koje daje HZMO svojim biltenom »Statističke informacije«, broj 2/2008, za pametne ljude mogu biti poučni i korisni ako se između tih podataka prave usporedbe i iz uočenih razlika izvode određeni zaključci. U prethodnom članku usporedili smo razne prosjeke broja osiguranika, broja korisnika mirovina prema njihovoj ukupnosti, ali i prema pojedinim skupinama, uspoređujući ih i prema razdobljima ostvarenja. Temeljni zaključak, odnosno pouka iz tih usporedaba jest da ipak nisu svi jednaki, iako ustav jamči jednakost svih građana pred zakonom kad se radi o mirovinskim pravima, koja bi trebala proizlaziti iz ukupnog doprinosa pojedinca koji je mjerljiv godinama rada, ostvarenog mirovinskog staža i ukupne količine uplaćenih doprinosa. Iz statističkih podataka je očito da postoje brojne iznimke koje izigravaju ustavno načelo jednakosti svih građana pred mirovinskim zakonom kao i mirovinsko načelo »za isti osigurani slučaj i jednaki mirovinski staž i istu količinu uplaćenih...