Svi ljudi i kulture imaju osjećaj za očuvanje vlastite baštine i potrebu za njezinim prenošenjem budućim naraštajima. Osobito je to potrebno u vremenu globalizacije, koje opasno prijeti očuvanju individualnih različitosti unifikacijom kultura i naroda. Kako stoljećima prenošene vrijednosti ne bi nestale i potpuno se zaboravile, potrebno je na njih neprestano podsjećati, njegovati ih, promicati njihovu obnovu. Manifestacije poput festivala i smotra dio su vrijedne inicijative za oživljavanje duhovne baštine. Raznorazne institucije, udruge i brojni entuzijasti brinu se da i u Hrvatskoj osiguraju mnoštvo prilika za prijeko potrebnim kulturnim uzdizanjem. Jer, iako po veličini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska je iznimno bogata raznolikom kulturnom baštinom. Mnoga djela iz hrvatske likovne umjetnosti, književnosti i glazbe nose pečat kršćanstva, a vidljiv su trag ostavile i mnoge različite kulture na prostoru Lijepe naše, utječući tako na razvoj stvaranja našega identiteta. Uza sve svoje kulturne i spomeničke znamenitosti, Hrvatska obiluje i prirodnim ljepotama. Mnogobrojne ekološke posebnosti Hrvatske i prirodni kapital kojim raspolažemo potrebno je također što bolje zaštititi. Sve su to vrijednosti koje treba ostaviti u baštinu svojim potomcima. Jer, na kraju krajeva, baština nas u velikoj mjeri i čini onim što jesmo.

Predložite li svom prijatelju ili prijateljici da večer zajedno s vama provede uživajući u starogradskim šansonama »Zagrebfesta«, ili pak gledajući kazališna remek-djela na ljetnoj manifestaciji »Glumci u Zagvozdu«, vjerojatno će vas u čudu pogledati i predložiti nešto »sofisticiranije«. Ako pak predložite sajam knjiga »Interliber« ili filmsku večer na »Motovunskom filmskom festivalu«, vaša ponuda možda će i proći jer se na tim događajima ipak okuplja i nešto mlađa populacija.

Spomenute manifestacije dio su vrijedne inicijative za oživljavanjem hrvatske nematerijalne kulturne baštine, koja nam posljednjih godina nudi mnoštvo takvih prilika za prijeko potrebnim kulturnim uzdizanjem.

Jer, knjige su u zadnje vrijeme zamijenili internetski blogovi i »Facebook«, filmski festivali ustupili su mjesto luksuznim multipleksima, a umjesto na tradicionalne festivale koji su u Zagrebu i Splitu osnovani još za bivše države, danas će mladi pohrliti na koncerte stranih zvijezda ili u narodnjačke klubove. Jedini susret s kazališnim daskama mnogi su pak imali samo tijekom osnovnoškolskih izleta.

No, u svakom društvu postoji dio onih koji žele na kulturu staviti naglasak, skupina zaljubljenika u umjetnost koji će entuzijazam pretvoriti u tradiciju, ideju u trajnu baštinu. Oni skupljaju duhovno blago, prezentirajući ga kroz riznice kao što su navedeni festivali i smotre. U Hrvatskoj tijekom ljetnih mjeseci možemo svjedočiti pravoj poplavi takvih događanja; osim filmskog festivala u idiličnom Motovunu i kazališne »karavane« na Trgu glumaca u Zagvozdu, tu su Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Festival igranog filma u Puli, Špancirfest u Varaždinu i mnoge slične smotre koje predstavljaju istinsko kulturno osvježenje.

Iako se u medijima, kad je riječ o problematici kulturne baštine, mnogo češće spominju spomenici koji vape za obnovom ili mjesta koja čekaju da ih Unesko stavi pod svoje okrilje, nikako se ne bi smjeli smetnuti s uma napori koje ulažu organizatori takvih periodičnih događanja, a sve kako bi zadovoljili posjetitelje koji ih često uzimaju zdravo za gotovo.