Brojke života i smrti
Što više to bolje. Ta bi fraza lako mogla biti geslo za argument brojnosti, za kojim se često, rado i ponosno poseže na svim razinama. Mnoge teme i u lipanjskoj Prilici također se mogle promatrati u svjetlu toga gesla. Naprimjer u ekonomskoj rubrici naš stručnjak upozorava zašto je u obitelji potrebno više razgovarati o financijama, a u ekološkoj rubrici pokazujemo zašto bolje da ima više pčela, bumbara i bubamara. Argument brojnosti vrijedio je i na lokalnim izborima, kojima naš politolog piše u rubrici Politika - jer kandidati su se kitili svakim promilom glasova više koji im je u izbornoj noći stizao s terena.
Što manje to gore, s druge strane, argument je koji se neprijeporno odnosi na demografska pitanja, koja su doslovno pitanja života i smrti jednog naroda. O zabrinjavajućim podacima, koji neumilno svjedoče da se broj stanovnika u Hrvatskoj iz godine u godinu sve više smanjuje, u javnosti se uglavnom piše i govori - prigodničarski, samo da se zadovolji forma. Znamo i kad su te prigode: redovito u srpnju, nakon što Državni zavod za statistiku izađe s novim podacima o razlici između broja umrlih i broja rođenih u prethodnoj godini. U lipanjskoj Prilici željeli smo »zaskočiti« takvo prigodničarsko govorenje i svratiti pozornost na demografsku problematiku prije nego ona postane uzgrednom srpanjskom temom, i to uz pomoć ugledna hrvatskog demografa dr. Anđelka Akrapa, redovitog profesora na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. On u Temi s naslovnice ne zdvaja bespomoćno nad brojkama, već sugerira glavne smjerove u kojima bi se trebao kretati hrvatski demografski oporavak. A što se crkvenog stava tiče, »odgovorno očinstvo i majčinstvo« nije, kako mnogi misle, zatucano inzistiranje na neograničenu rađanju ili nedovoljnoj svijesti o značenju podizanja djece, već, reći će papa Ivan Pavao II., »davanje prava bračnim drugovima da upotrijebe svoju nepovredivu slobodu mudro i odgovorno«. Ako treba dati zajednički nazivnik uzrocima demografskog pada, onda je najčešće manjak slobode, koji mladi ljudi osjećaju zbog raznih neizvjesnosti.
U lipanjskoj Prilici i u ostalim temama, bilo se radi o medijima, sportu, glazbi, psihologiji, zdravlju ili kojoj drugoj stranici, »zaskočili« smo prigodničarsko govorenje. Nismo se umorili.
Branimir Stanić
urednik
