
»Indexov« tekst koji izrazito zlonamjerno ismijava kršćanski nauk i koji predstavlja kulturni i društveni incident, reakcija pogođenih građana vjernika na taj tekst, stav državne Agencije za elektroničke medije i rasprava na sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije otkrili su koliko su krhka ostvarivanja demokratskih načela, koliko nedostaje volje za poštivanje svjetonazorske različitosti i koliko je još uvijek snažna sektaška netolerantnost baštinjena iz razdoblja komunizma u suvremenome hrvatskom društvu, pa su otvorena važna pitanja koja traže zadovoljavajuće odgovore. Budući da su u tom društvenom incidentu povrijeđeni katolici i kršćani, tj. ona većina u hrvatskom društvu koju glavna struja javnoga mnijenja svjesno i sustavno potiskuje, izostale su medijske reakcije, a da je kojim slučajem bila povrijeđena ili izrugana koja od svetinja glavne struje javnoga mnijenja, mediji bi vrvjeli člancima, komentarima i emisijama te bi potencijalni uvreditelj bio očerupan sa svih strana. Slučaj Index tako je još jednom razotkrio otvorene rane suvremenoga hrvatskog društva i odsutnost političke, kulturne i humane volje da te rane zacijele.
| Premda je sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije završila tek prijedlogom da se organizira rasprava o slobodi izražavanja na internetu općenito, veoma je dragocjeno što se dogodila i jasno otkrila koliko, umjesto razvijanja dijaloga, ima netolerancije prema vjernicima i u dijelu političara i novinara u današnjoj Hrvatskoj. |
Budući da je tekst povrijedio brojne građane vjernike, dobro je da se dogodila reakcija makar maloga dijela povrijeđenih vjernika, a po već ustaljenom običaju većine naših medija, ni Jutarnji list ni Index, nisu željeli objaviti vjerničke reakcije. U takvim okolnostima za svaku je pohvalu akcija »virtualne zajednice ljudi koji pridonose građanskoj budnosti« pod nazivom »Vigilare«, a koja je pokrenula e-mail kampanju pisanja pritužbe zbog diskriminacije na osnovi vjerskog uvjerenja Pučkom pravobranitelju, Agenciji za elektroničke medije, Hrvatskom novinarskom društvu te saborskim odborima za informiranje, informatizaciju i medije te Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Više stotina pritužaba, iza kojih su vlastitim imenom i adresom stali povrijeđeni vjernici, urodila je zaključkom Agencije za elektroničke medije »da sadržaj teksta može vrijeđati dostojanstvo čovjeka što je branjeno člankom 26. stavkom 1. podstavkom 1. citiranog Zakona, a uz to sadrži elemente nepriličnog odnosa prema vjeri i drugim uvjerenjima«.
Kampanja udruge »Vigilare« urodila je i raspravom na Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, održanoj 25. siječnja, na koju je bio pripušten predstavnik Indexa, a nije bio pripušten predstavnik udruge »Vigilare«. Predsjednik Odbora za medije nazvao je na toj sjednici legalnu i legitimnu demokratsku akciju »primjerom zloporabe mogućnosti komuniciranja elektroničkom poštom«, te da je to stavio na dnevni red zbog »kvantuma tih primjedaba«. Kako je prenio Index, predsjednik odbora, član vodeće opozicijske stranke, uopće ne ušavši u stvarni sadržaj teksta, ustvrdio je da se »u tekstu ironizira mišljenje, stav, rečenica iz Glasa Koncila, polemizira se s tim člankom i satirički se piše o njemu«, a uopće se ne radi o jednom članku u Glasu Koncila. Predstavnici vladajuće stranke nazvali su Indexov tekst »nekorektnim i sramotnim«, »degutantnim i neprimjerenim«, takvim da je »ružno o njemu govoriti«. »Nitko nema pravo vrijeđati dostojanstvo ljudi. Ovim člankom to se dogodilo. Ljudima kojima je vjera njihovo opredjeljenje sigurno nije bilo ugodno čitati ovako ružne i neprimjerene stvari«, da je Index tim tekstom »prevršio svaku mjeru i ukus«, da se radi o »vulgarnosti« i da »na ovo treba reagirati«.
Prema objavi Indexa, predsjednik odbora također je rekao »da na internetu možete naći raznorazne profašističke sadržaje i proustaške stranice i da nitko od njih 403 koji su se ovdje potpisali nije reagirao na te stranice, to im ne smeta, ali jesu na jedan satirički tekst« - čime je ne samo pokušao odvratiti pozornost od pitanja o kojem se raspravljalo nego i uvrijedio potpisnike peticije bez ikakva povoda i razloga podmećući im tobožnji fašizam i ustaštvo. Nameće se pitanje: Je li to iz predsjednika odbora progovorio komunistički totalitarizam koji je vjernike u komunističko doba vrlo često etiketirao kao »klerofašiste«? Je li za njega uvreda i diskriminacija učinjena Indexovim tekstom prema vjernicima premalo pa ih treba do kraja raskrinkati kao fašiste i ustaše? Premda je sjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije završila tek prijedlogom predsjednika odbora da se organizira rasprava o slobodi izražavanja na internetu općenito, veoma je dragocjeno što se dogodila i jasno otkrila koliko netolerancije prema vjernicima živi i u dijelu političara i novinara u današnjoj Hrvatskoj i da umjesto razvijanja dijaloga komunistički ostaci i dalje guše volju za izgradnju pluralnog, demokratskog i tolerantnog hrvatskog društva. Nema demokracije ni pluralnosti u društvu u kojem povlašteni vrijeđaju uvjerenja drugih te ih drže drugorazrednim građanima.

