Bisfenol A (BPA) je kontroverzna kemikalija čija godišnja proizvodnja u svijetu premašuje 4 milijarde tona. Zbog masovne, pretjerane i često neprikladne primjene zagađeni su bisfenolom A okoliš i mnogi predmeti za svakodnevnu upotrebu.

U kontaktu s materijalima od polikarbonatne plastike, prašinom ili prehrambenim proizvodima čovjek je izložen nepotrebnom djelovanju toga hormonskog otrova. Više od 90% populacije u industrijski razvijenim zemljama prisiljeno je na kemijski suživot s BPA. U uzorcima krvi i urina ispitanika redovito se otkrivaju mjerljive ili čak visoke koncentracije bisfenola A.

Nedavno su američki znanstvenici sa Sveučilišta u saveznoj državi New York otkrili dosada nepoznat izvor kontaminacije bisfenolom A - novac! Istraživači su provjeravali prisutnost BPA na površini papirnatih novčanica i otkrili da sve novčanice sadrže BPA (Environ. Sci. Technol. 2011, 45, 6761). Dvjestotinjak komada novčanica prikupili su iz dvadesetak različitih zemalja, uključujući Kanadu, Europu, Australiju, Indiju, Kuvajt, Kinu... »Najprljavije« novčanice potječu iz Brazila na kojima je izmjerena najviša koncentracija bisfenola A (83 mikrograma po gramu papirnatoga reala).

Znanstvenici su također otkrili da papiri s ispisanim računima (takozvani termalni papir) sadrže veliku količinu BPA i vjerojatan su uzrok zagađenja novčanica tom kemikalijom. U dodiru papirnatih računa i novčanica u novčaniku BPA »curi« te tisuću puta povećava koncentraciju BPA na površini novčanica.

Ta je studija još jedan znanstveni dokaz da je novac - prljav! U spektru različitih proizvoda impregniranih bisfenolom A otkriven je novac kao još jedan vektor prijenosa te kemikalije. Rezultati su važni jer je poznato da se BPA lako apsorbira preko kože u krvotok (Anal. Bioanal. Chem. 2010, 398, 571). Zbog svakodnevnog (dermalnog) kontakta s novčanicama i računima, blagajnice, prodavačice ili djelatnici u bankama posebno su izloženi štetnom djelovanju bisfenola A.

Danas više nitko, osim nekoliko preostalih »kemijskih romantičara«, ne dvoji o tome da je BPA endokrini disruptor koji u ljudskom organizmu može izazvati hormonski kaos. Stotine objavljenih znanstvenih studija pokazuje povezanost bisfenola A sa srčanožilnim, neurološkim i imunološkim poremećajima, dijabetesom i rakom prostate.

Stoga je važno poznavati moguće izvore kontaminacije, poput polikarbonatnih bočica, aluminijskih konzerva i limenaka ili novca kako bi se smanjile dugoročne posljedice kumulativnoga trovanja bisfenolom A.