U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u utorak 7. veljače misnim slavljem završeni su u Širokom Brijegu drugi Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca. Misu je predvodio širokobriješki gvardijan fra Sretan Ćurčić uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića, fra Ljube Čuture, koji službuje na Kočerinu, te više svećenika iz širokobriješkog samostana.
Na početku mise o. Ćurčić je kazao: »Vjerujemo da su oni zacijelo zadobili Božje kraljevstvo, ali na poseban način molimo da ih Crkva uzdigne na čast oltara i proglasi blaženima i svetima. Fratri su zajedno sa svojim narodom prošli i propatili mnoge Kalvarije. Mi moramo živjeti s tim. Ne zaboravimo što se dogodilo, ali opraštajmo svima. Čovjek koji je oprostio jedino može biti slobodan čovjek, a onaj koji ne prašta postaje samom žrtvom zločina.« Umjesto propovijedi o. Ćurčić je pročitao svjedočanstvo Emerane Kozine koje je sastavljeno 23. listopada 1945. u Mostaru radi rasvjetljavanja okolnosti ubojstva širokobrijeških fratara, koja je bila na službi od rujna 1944. do 8. veljače 1945. kao kuharica u samostanskoj kuhinji. O tome jesu li franjevci znali da će doći partizani, u njezinu svjedočenju između ostaloga stoji: »U zadnje vrijeme sigurno su znali i govorili da će partizani doći na Široki Brijeg, ali su govorili: 'Mi nismo ništa krivi, pa što ćemo bježati.'«
Svečanost je započela molitvom pred skloništem, mjestu ubojstva i spaljivanja dvanaest fratara, zatim na grobu u kojima se nalaze kosti dvadeset dvojice fratara. Prigodni recital izveli su širokobriješki framaši u spomen na 66 ubijenih franjevaca. Kako je istaknuo vicepostulator fra Mića Stojić, za grobove njih trideset petorice još se ne zna, a posmrtne ostatke onih koje su pronašli u masovnim grobnicama poslije DNK-a analize bit će pokopani krajem srpnja ovdje na Širokom Brijegu. Misno slavlje oplemenio je župni zbor sv. Cecilije.
Drugi Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca započeli su u subotu 4. veljače, a održano je niz duhovnih i kulturnih programa. Pored misnog slavlja za pobijene franjevce priređena je pobožnost krunice i razmatranjem te klanjanja pred Presvetim. Prva dva dana misu je predvodio vicepostulator fra Miljenko Mića Stojić uz samostanske svećenike, dok je na uočnicu i na sam spomendan misu predvodio gvardijan fra Sretan Ćurčić. Pozivajući nazočne na molitvu za pobijene hercegovačke franjevce, o. Stojić je između ostaloga kazao: »Naše nas kršćanstvo uvijek uči: Biti hrabar i u isto vrijeme biti strpljiv. Nemoguće je u kratkom vremenskom razdoblju učiniti sve ono što je moralo biti učinjeno mnogo prije. Ne možemo preko noći postati slobodni, promijeniti navike koje smo stekli u komunizmu, izgraditi odjedanput državu u kojoj sve ide kako treba. Uz naše svakodnevne brige i poteškoće nas je danas zapala i ta dužnost da sudjelujemo u stvaranju jednog sna koji se zove - država. Dugo je nismo imali. Pokušavali su nas odviknuti da uopće na to mislimo. Nisu uspjeli.« O. Stojić je istaknuo da se ne smiju zaboraviti sjećanje na ona vremena kad su komunisti tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća ubili 66 hercegovačkih franjevaca. Budući da Hercegovačka franjevačka provincija drži da su nevino pobijeni, nastoji se skupiti građa i svjedočenja da ih Crkva jednoga dana proglasi mučenicima, odnosno blaženima i svetima. U Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji koncem Drugoga svjetskog rata ubijeno je 66 franjevaca, a samo iz širokobriješkog kraja ubijeno je 30 franjevaca. Kako je istaknuo o. Stojić, razlog njihove mučeničke smrti samo je to što su bili katolički redovnici franjevci.
Vicepostulatura je prije Dana pobijenih raspisala natječaj o temi pobijenih hercegovačkih franjevaca, na koji je pristiglo više literarnih, likovnih i drugih radova. Radove je ocjenjivalo prosudbeno povjerenstvo: fra Vendelin Karačić, Krešimir Šego i fra Miljenko Stojić. Podijeljeni su u tri kategorije, pa su tako za dječju dob dobitnici nagrade Petar Slišković za literarni rad, Anica i Marija Ćužić za videouradak, Anđela Spajić za literarni uradak. Kod mladeži prvonagrađena je Lucija Hrstić za glazbeni uradak, drugonagrađena je Sofija Naletilić za literarni uradak, a trećenagrađena Anđela Marušić, također za literarni uradak. Kod odraslih nagrađeni su Dražen Barbarić za povijesni uradak, Iva Mandić za slikarski uradak, te Nikola Koncul za literarni uradak.
Stepinčeva napomena o lažnom prikazivanju ubojstva franjevaca Na spomendan širokobrijeških mučenika slavljena je misa i priređena tribina u utorak 7. veljače u crkvi i samostanu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu. U organizaciji Hercegovačke franjevačke provincije misu je predvodio kapucinski provincijal fra Ante Logara, uz provincijala Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda fra Željka Železnjaka te gvardijana fra Draženka Tomića, u koncelebraciji sa 17 svećenika. U propovijedi je o. Logara istaknuo kako svoje misli treba usmjeravati prema Isusu koji oprašta, jer se upravo u tome otkriva snaga svjedočanstva ubijenih fratara. »Da su odbacili Krista i Crkvu, mogli su postati 'narodni heroji'. Ipak oni su smogli snage svjedočiti za Boga, ostati s narodom, s njim živjeti i umrijeti. Svojim do smrti čvrstim stavom postali su nam zagovornici kod Boga. Njihova je krv sjeme iz kojega je niklo novo i veliko stablo. To stablo smo svi mi. Iz njihova svjedočanstva mi crpemo snagu za rast i opraštanje«, kazao je provincijal o. Logara. Pozdravljajući nazočne i zahvaljujući na dolasku i iskazanom pijetetu prema ubijenim fratrima, gvardijan o. Tomić je rekao: »Večeras smo se okupili ovdje u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije sjećajući se 66 hercegovačkih fratara ubijenih u tijeku i nakon II. svjetskog rata, ali naše sjećanje seže i do drugih šestotinjak žrtava po biskupijama u Hrvatskoj i BiH-u, provincijama i družbama, muškim i ženskim, kao i do svih nevinih žrtava na ovom tlu, za nas svetom, suzama zalivenom i mučeničkom krvlju natopljenom. Od vremena sv. Dujma i solinskih mučenika, onih iz turskih vremena i zatim iz naših dana, među kojima posebno mjesto pripada mučeniku bl. Alojziju Stepincu. Svojevrsni simbol mučeništva Bogu posvećenih osoba, ubojstvo i spaljivanje 12 franjevaca iz širokobriješke zajednice, prepoznali su i ondašnji hrvatski biskupi te ga uvrstili u glasovito Pastirsko pismo iz rujna 1945.« Misno slavlje animirali su bogoslovi Hercegovačke i Zadarske franjevačke provincije. Prije mise o stradanju 12 franjevaca na Širokom Brijegu priređena je tribina na kojoj je o temi »Širokobriješki mučenici i mučenik bl. A. Stepinac« govorio mons. dr. Juraj Batelja. Najavio je knjigu o Stepincu i Hrvatima u BiH-u te upozorio na činjenicu kako je Stepinac uputio Titu i Bakariću 11 izvješća o povredi ljudskih prava Hrvata u BiH-u. Uputio je i napomenu o lažnom prikazivanju ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu. Mons. Batelja naveo je pet primjera ubojstva svećenika u Hercegovini te slučaj fra Jerka Kraljevića za kojeg je bl. Alojzije podnio molbu za pomilovanje. Fra Ante Bekavac predstavio je knjigu uspomena dr. fra Častimira Majića »U nebo zagledani«. Istaknuo je kako ni jedna ideologija ne voli spomene svojih žrtava i zato odlikuje one koji krivotvore povijest. »To je lektira koju valja čitati da vidimo kako se živi i kao se oprašta«, kazao je o. Logara. Poslije mise u samostanskoj dvorani prikazani su dijelovi dokumentarnog filma »Tragovima pobijenih fratara«, koji je načinila Hrvatska televizija KISS-Kiseljak. O filmu je posebno prikazano djelovanje fra Miće Stojića, vicepostulatora kauze koji se bori za dostojno obilježavanja i vrednovanje stradanja fratara i katoličkog puka u Hercegovini. Komemorativnoj večeri bili su nazočni mnogi Zagrepčani podrijetlom sa Širokog Brijega okupljeni u Zavičajnoj zajednici »Široki Brijeg - Zagreb«. U glazbenom programu sudjelovala su dvojica mladih franjevaca: fra Marin Karačić i fra Zvonimir Pavičić. |
