Glifozat je herbicid koji koriste (gotovo isključivo) oni poljoprivrednici koji uzgajaju genetski modificirane usjeve. Gdje se sije GM-sjeme, tamo se praši glifozatom. Najpoznatije komercijalno ime za glifozat je »Roundup«. Glifozat je herbicid širokog spektra djelovanja koji ubija čitavu floru na nekom polju. Jedino GM-usjevi mogu »preživjeti« toksikologiju glifozata. Njihova je otpornost prema glifozatu dizajnirana genetskim manipulacijama; imaju ugrađeni gen za proizvodnju enzima koji razara kemijsku strukturu glifozata.
Glifozatom do »mrtve prirode«
Najveći dio tržišno relevantnih GM-usjeva zapravo nema nikakva posebna, niti nova svojstva, osim ugrađene rezistencije protiv glifozata. Stoga se GM-sjeme i glifozat prodaju u zajedničkom »paket-aranžmanu«: tko kupuje GM-sjeme, mora kupovati i glifozat. Najčešće u istome dućanu koji pripada kompaniji Monsanto, BASF-u ili Syngenti. Besmisleno je sijati GM-sjeme bez zaprašivanja okoliša glifozatom. Dapače, što se više glifozata primjenjuje, vjerojatniji je »poželjan« efekt spržene zemlje. Upravo to i rade poljoprivrednici – kako bi bili sigurni da na polju zasijanom GM-kukuruzom ili GM-sojom neće biti ni travke, ni korova, natapaju zemlju pretjeranim količinama glifozata. Mnogi, s pravom, nazivaju glifozat – agrokemijskim napalmom.
Prigovor znanosti
Prije dvije godine objavljena je znanstvena studija koja upućuje na zaključak da glifozat može biti reprotoksičan, odnosno da oštećuje fetus i uzrokuje malformacije ploda (Chem. Res. Toxicol. 2010, 23, 1586). Argentinski profesor Andres Carrasco pokazao je da je u područjima intenzivnog uzgoja GM-soje učestalost razvojnih deformacija i poremećaja kod novorođenčadi tri puta veća od prosjeka, te da je četverostruko povećan broj tumorskih oboljenja.
Ove su godine francuski znanstvenici pod vodstvom profesora Gilles-Erica Seralinija objavili rezultate koji potvrđuju toksično djelovanje glifozata (J. Appl. Toxicol. 15. 2. 2012). U vrlo niskim koncentracijama glifozat izaziva apoptozu i nekrozu ljudskih stanica. Rezultati su posebno zabrinjavajući, jer se u eksperimentima koriste koncentracije glifozata znatno niže od onih koje se mogu izmjeriti na poljima ili kao rezidue na GM-usjevima.
Cijena »divljeg braka«
Čini se da znanstvena upozorenja konvergiraju prema zaključku da je potrebno preispitati sigurnost uporabe glifozata kao »zaštitnog« sredstva u poljoprivredi. Štoviše, preliminarni znanstveni podaci o štetnosti glifozata za ljudsko zdravlje dovoljni su za implementaciju načela opreznosti, za uvođenje moratorija ili jednostavno – zabrane. Sve dok multinacionalne kompanije ne dokažu sigurnost glifozata, ili barem ne otklone znanstveno utemeljene sumnje i prigovore, svojim proizvodom ne bi smjele na tržište hrane. No, budući da za glifozat ne postoji kemijska zamjena, zabrana tog herbicida povlači i zabranu GM-usjeva. Stoga bi europski (i hrvatski) otpor prema GM-usjevima bio mnogo efikasniji ukoliko bi se uvela zabrana glifozata.
