Svečanim euharistijskim slavljem, koje je u ponedjeljak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje više tisuća vjernika predvodio biskup Željeznoga Egidije Živković, proslavili su Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća. Pozdravnu riječ uputio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić.

Biskup Živković je u propovijedi podsjetio da veliki rimski car Dioklecijan nije bio samo graditelj nego i veliki progonitelj kršćana koji »nije bio svjestan da se ne bori protiv neke ljudske ideologije, ljudskog nauka i filozofije, nego protiv samoga Boga koji je osnovao Crkvu i dao joj poslanje da čitavom ljudskom rodu svjedoči Božju ljubav i njegovu želju da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine«. Vjera, toliko puta progonjena, ponižavana, ismijavana, u jednom trenutku može se činiti da gubi povijesnu bitku, ali u konačnici uvijek slavi pobjedu. U nastavku propovijedi mons. Živković je istaknuo ulogu vjere u sadašnjosti, u životu suvremenih kršćana. »Ono što je vrijedilo u prvim kršćanskim stoljećima, vrijedi jednako i danas. Vjera kao Božja stvarnost uvijek nailazi na protivljenje. Kada bi vjera bila nešto lagano i lagodno, onda bi svi ljudi bili vjernici. Suprotno tome, vjera je uvijek velik izazov, prije svega onima koji vjeruju. Vjera traži čovjekov angažman, ona zahtijeva da čovjek neprestano u njoj raste i sazrijeva.« Iz vjernosti vlastitoj vjeri, u konačnici Gospodinu Bogu, sveti je Duje bio spreman odreći se vlastita života, ali ne i vjere. Mučenike i ostale svece mi i danas slavimo upravo zato što su nam primjer i izazov. Ako su kršćani nekoć mogli imati snage i biti nepokolebljivi u svojoj vjeri, zar to ne bismo trebali i mi danas? Vjera se ne mijenja; ona ostaje nutarnja snaga koja oblikuje čovjeka i usmjerava ga na put dobra.

Rekavši da »danas nije popularno govoriti o Bogu i o vrijednostima evanđelja«, istaknuo je: »Kršćanin mora shvatiti i prihvatiti svoju odgovornost u društvu u kojem živi. Vjernici nismo samo u pojedinim zgodama i samo dok smo u crkvi. Vjernički se moramo ponašati i u svome domu, u braku i obitelji, kao i na svom radnom mjestu, u školi i na fakultetu, na ulici i u svakoj drugoj situaciji javnog i društvenog života. Kršćanin se ne smije povlačiti i dopuštati nekima drugima da donose pravila i zakone, nego se aktivno mora zauzimati da općeljudske i kršćanske vrijednosti budu temelj društva u kojem živimo. Mi kršćani znamo da smo stvoreni za vječnost, ali niti ovo vrijeme i prostor koji su nam darovani ne želimo prepustiti nekima drugima, nego ih želimo ispuniti Božjim blagoslovom.« Biskup Živković je dodao: »I mi smo danas svjesni poteškoća s kojima se moramo boriti. Mnogi od vas bore se protiv neimaštine, ostali su bez posla i teško preživljavaju. Koliko god bilo teško, nemojte klonuti duhom. Bog nikada ne napušta one koji se uzdaju u njega. On svaku kušnju, svaku patnju i tjeskobu može pretvoriti u novi početak i izvor novoga blagoslova. Potrebno je samo uzdati se u Božje providnosno vodstvo. Sjetite se samo nedavnoga Domovinskog rata u kojem je Božja providnost učinila da Hrvati ostvare svoj vjekovni san, stvore i obrane svoju domovinu, premda su protiv sebe imali tako snažne neprijatelje i protivnike.«

Uz domaćina nadbiskupa Barišića i biskupa Željeznog, u slavlju je sudjelovalo još sedam (nad)biskupa, biskupi Splitske metropolije: šibenski Ante Ivas, dubrovački Mate Uzinić, hvarski Slobodan Štambuk, kotorski Ilija Janjić, potom predsjednik BKBiH-a banjolučki biskup Franjo Komarica, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, gospićko-senjski biskup Mile Bogović, provincijal Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja fra Željko Tolić, izaslanici biskupa i provincijala te oko sedamdeset svećenika, kako dijecezanskih tako i redovničkih.

Svečana procesija sa svečevim moćima pod vodstvom dr. don Josipa Čorića - od prvostolnice do prigodnoga oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana na splitskoj rivi - uključila je redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojnike, policajce, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice. Kako bi ophod bio uronjen u molitvu, pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan. Ljepoti pobožnosti i slavlja uvelike su pridonijeli brojni redari pod vodstvom don Luke Vrljička te pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora sv. Dujma i zbora Gospe od Zdravlja, pod ravnanjem kapelnika maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga »Brass kvinteta« te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačine.

Uz splitske dogradonačelnike Juru Šundova i Anđelku Visković te predsjednicu Gradskog vijeća Nevenku Bečić i splitsko-dalmatinskog župana Antu Sanadera, misi su bili nazočni i šef delegacije Europske unije u RH Paul Vandoren, američki veleposlanik James Foley te mnogobrojni članovi poglavarstva Dujmova grada, kao i drugi gosti iz političkog, društvenog i kulturnog života. Misa je završila himnom domovini, a predvoditelj slavlja zazvao je Božji blagoslov na sve hrvatske obitelji i domovinu Hrvatsku.

Devetnicu pred blagdan u katedrali sv. Dujma predvodili su: don Jure Vrdoljak, dr. Juraj Batelja, mr. Boris Vidović, dr. Mario Volarević i dr. Edvard Punda. A posljednju večer za vrijeme otvaranja moćnika i svečane večernje propovijedao je kanonik mons. Pavao Banić. Na misama se izmijenilo nekoliko crkvenih zborova (Mješoviti zbor sv. Ilije - Studenci, Mješoviti zbor Mravinaca i Kučina, Zbor sestara milosrdnica iz Splita, Mješoviti zbor Gospe Fatimske - Škrape, Mješoviti zbor sv. Frane na Obali, Mješoviti zbor sv. Roka - Manuš, Mješoviti zbor sv. Josipa - Mertojak i Mješoviti zbor župe sv. Kaja iz Solina), a svoje je koncerte održalo više pojedinaca i glazbenih skupina (Mandolinski orkestar »Sanctus Domnio« iz Splita, Mješoviti zbor Umjetničke akademije, Splitski djevojački komorni zbor te orguljašice Mirta Kudrna i Elizabeta Zalović). Prigodna su predavanja o vjeri održali: dr. Punda i dr. Batelja, a predstavljena je i monografija »Korake nam upravi sv. Duje«, koju su uredili dr. Ante Mateljan i akademski slikar Josip Botteri Dini. Vrhunac glazbenih događanja bio je koncert Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora sv. Dujma.