Još do demokratskih promjena nedjeljne mise u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Čazmi pohađalo je od 50 do 70 vjernika, a župna crkva i dvor bili su u prilično jadnom stanju. Danas se na euharistijsko slavlje u nedjelju okupi između 500 i 600 vjernika, a školski vjeronauk u osnovnoj školi u Čazmi i okolnim područnim školama pohađa oko 700 učenika. Vjerski je život raznovrstan i dobro organiziran s brojnim skupinama i voditeljima, a materijalna je obnova vidljiva na svakom koraku.

Čazma se u starim dokumentima spominje g. 1094. kada je ugarsko-hrvatski kralj Ladislav osnovao Zagrebačku biskupiju i za njezino uzdržavanje dodijelio joj posjede Ivanić, Dubravu i Čazmu. Ono po čemu je grad nadaleko stoljećima poznat je Zborni kaptol po čemu se i danas naziva njegov središnji dio. Za čazmanski je kaptol vezan i povijesni početak današnjega grada. Naime, zagrebački biskup Stjepan II. Babonić iz Stare je Čazme, današnje Ivanjske, prenio sjedište Čazmanskog arhiđakonata u novosnovano naselje i u njemu g. 1232. utemeljio Zborni kaptol s dvanaest kanonika.

Za ona mjesta, gradove i sela, u kojima su sačuvani ostaci starih zdanja, obično se kaže kako su u njima isprepleteni sadašnjost i prošlost, suvremenost i povijest. U svijetu suvremenih tehnoloških dostiguća, ona pomažu čovjeku da ne upadne u oholost i samodostatnost zbog svepristnog napretka, jer mu poručuju da sadašnjeg stanja ne bi bilo bez bogate povijesne baštine predaka i tolikih plodova njihova uma i duha. Osim toga, često puta povijesno daleki umjetnički,...