Moguće je ostvarivati mirovinski staž potreban za ispunjavanje uvjeta za mirovine i u slučajevima kada netko nije u redovnom radnom odnosu a niti obavlja neku drugu djelatnost na osnovi koje je obvezno osiguran pa i u slučajevima i nakon prestanka povremenoga sezonskog zaposlenja.

Ljeto je doba sezonskih poslova i povremenih sezonskih zapošljavanja. Zato valja podsjetiti korisnike sezonskih zapošljavanja a i poslodavce koji sezonski zapošljavaju radnike, na njihova prava i obveze.

Zakon o mirovinskom osiguranju u čl. 17, koji je izmijenjen i dopunjen u »Narodnim novinama« br. 147/02, olakšava i omogućava ostvarivanje mirovinskog staža i nakon prestanka zaposlenja u tzv. »produženom osiguranju«. Tim se člankom propisuje način i uvjeti tko i kada ima pravo na to posebno »produženo osiguranje«, a tu spadaju i sezonski radnici a najčešće povremeni zaposlenici u ugostiteljstvu i turizmu ili poljoprivredi. U tom članku mogu se pronaći i sve ostale osobe koje imaju interes da same plaćaju doprinose za produženo osiguranje ili žele nastavljati svoje osiguranje unatoč činjenici da nisu više u radnom odnosu, odnosno da ne obavljaju neku drugu djelatnost na osnovi koje su obvezno osigurane. Odredbe iz kojih proizlazi pravo na produženo osiguranje nakon prestanka bilo kakvog zaposlenja ili osiguranja pa i sezonskog, citirat ćemo s podebljanjima bitnih okolnosti ili davanjem napomena i objašnjenja u zagradama autora ovog teksta, i to kako slijedi:

»(1) Osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje (napomena: bilo kakvo) mogu se osigurati na produženo osiguranje ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku (napomena: bitno je da se podnese zahtjev za nastavak osiguranja u roku od 12 mjeseci nakon prestanka obveznog osiguranja, zaposlenja ili sezonskog zaposlenja).

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka može se osigurati na produženo osiguranje za vrijeme:

1. neplaćenog dopusta,

2. mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navrši tri godine života,

3. stručnog usavršavanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, službe, odnosno obavljanja djelatnosti,

4. nezaposlenosti (napomena: prije se tražilo uredno prijavljivanje nadležnoj službi za zapošljavanje, a sada to više nije potrebno; dovoljno je da je prestalo osiguranje, djelatnost ili zaposlenje),

5. privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti,

6. zaposlenja u inozemstvu u međunarodnim i drugim organizacijama na osnovi međunarodnih ugovora, odnosno kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nije obvezno osigurana u Republici Hrvatskoj, odnosno ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno,

7. boravka u inozemstvu kao bračni drug osiguranika – hrvatskog državljanina na radu u inozemstvu,

8. nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, ako se prijavi nadležnoj službi zapošljavanja i ako se uredno prijavljuje toj službi.

(3) Na produženo osiguranje može se osigurati i osoba koja ima prebivalište na području Republike Hrvatske i koja je nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja u državi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju uredno prijavljena nadležnoj službi zapošljavanja kao nezaposlena osoba, neovisno o tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj.

(4) Na produženo osiguranje osigurava se osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove (napomena: ovo je također novost koja proširuje prava na produženo osiguranje).

(5) Pravo na produženo osiguranje prestaje i prije prestanka okolnosti iz stavka 2, 3. i 4. ovoga članka, ako dospjeli doprinosi nisu uplaćeni u roku od 3 mjeseca od dana dospijeća« (napomena: ova odredba obvezuje na uredno plaćanja doprinosa, jer u protivnom se gubi pravo na produženo osiguranje).

Posebnosti za sezonske poslove i produženo osiguranje

Važno je još upozoriti i na odredbe članka 12.a Zakona o radu, koje se odnose na sezonske poslove (stavak 1. članka 12.a koji glasi: »Ako poslodavac posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.«

Nadalje u stavku 2. toga članka propisano je: »U slučaju sklapanja ugovora iz stavka 1. ovog članka, obveznik prijave na produženo osiguranje prema propisima iz mirovinskog osiguranja je poslodavac« (napomena: ovu prijavu dužan je izvršiti poslodavac koji je zapošljavao sezonskog radnika).

Osim toga, ovom izmjenom Zakona o radu uvedeno je produženo osiguranje za osobe koje su zaključile ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, i to za sve vrijeme nezaposlenosti, nakon prestanaka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Prema tome osoba obuhvaćena ovim produženim osiguranjem ne plaća za sebe doprinos za mirovinsko osiguranje, već doprinos za mirovinsko osiguranje plaća poslodavac, tj. osoba koja je sa stalnim sezonskim radnikom zaključila ugovor o radu na određeno vrijeme.

Nadalje, stalni sezonski radnik može za obračun doprinosa za produženo osiguranje izabrati mjesečnu osnovicu čiji je iznos viši od obvezne osnovice. Međutim, u tom slučaju kada stalni sezonski radnik izabere višu osnovicu, obveznik doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa je on sam, ali samo na razliku između obvezne propisane najniže mjesečne osnovice i izabrane više mjesečne osnovice. Posebnom naredbom ministra određuju se za svaku godinu nove svote osnovica za produženo osiguranje.