Vjera ili religija za većinu ljudi je organizirani sustav vjerovanja i ceremonija koje stavljaju jednog Boga u središte pozornosti. Za neke druge pak vjera označava vjerovanje u veći broj bogova, a postoje i osobe koje prakticiraju neku vrstu vjerovanja na svoj osobni način, nevezano s organiziranim religijama. Religija je vrlo složen pojam, a podjela je često neprikladno objašnjena. Suočen sa životnim teškoćama u ovome svijetu, čovjek traži shvaćanje univerzuma i svojega postojanja. Većina ljudi vjeruje da je nekakva vrhunaravna sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima barem donekle utjecaj i na život pojedinaca. Neki idu u crkvu ili u džamiju, neki pak sjede prekriženih nogu pred mudracima s Istoka no svi oni traže isto životno iskustvo, mudrost, svladavanje kriza i spoznaju kako biti bolja osoba. Što nam pruža utjehu u teškim trenutcima? Za sljedbenike različitih religija je možda najveći problem jer ne razumiju vlastitu vjeru pa posežu za »tuđom« jer vjeruju da upravo ona skriva »tajnu života«. Nekim je ljudima religija »istinska« samo ako je korisna. Emile Durkheim, osnivač suvremene sociologije, smatra da je religija odigrala osnovnu funkciju u društvu. Karl Marx ju je opisao kao »uzdah potlačenih«. Ovoga puta smo za vas pokušali otkriti korijene religije i njezinu ulogu u današnjem svijetu, utjecaj »Istoka na Zapad«, kako mladi definiraju duhovnost, zašto se neke religije smatraju mudrijima od drugih te što je to istinska mudrost? Religija je, zapravo, čovjekov najbolji dokaz za postojanje Boga.

Mladi na putu sazrijevanja i otkrivanja samih sebe pronalaze jednu novu stranu sebe – svoju duhovnost. Kada je otkriju, čine sve kako bi ne samo fizički i intelektualno, već i duhovno rasli. Nažalost, danas u postmodernom okružju najočitije se prepoznaje duhovna kriza u shvaćanju istine i morala. Dolazi do relativiziranja istine i etičkih načela. Osim toga mladež živi u zastrašujućoj sadašnjosti u kojoj je budućnost mladog čovjeka trajno ugrožena. Odvajajući se od vječnosti, postmoderni čovjek bježi iz povijesti u prividnu sigurnost vremenskoga sada. Nikada čovjek nije bio toliko uronjen u sadašnje, u pohlepi za užitkom života. Sve treba biti brže i bolje. Masovni mediji sve to potiču i podržavaju, tako da se mnogi mladi prepuštaju egzistenciji leptira i lete od cvijeta do cvijeta, skakuću od otočića do otočića, eksperimentiraju s ovim ili onim. Mnogi se podlažu logici: želiš li biti, moraš imati – imaš li nešto, tek onda si netko! U takvim okolnostima razapeti su nad ponorom, dezorijentirani i umorni.

No s druge strane, upravo u zapadnom svijetu i u Hrvatskoj sve su popularnije istočnjačke religije poput budizma i joge zahvaljujući svjetski poznatim pjevačima i glumcima koji ih zagovaraju. Također, mnogi fitness/aerobic-centri u svojima programima među ostalima nude jogu, jer danas se joga uglavnom shvaća vrlo suženo, kao praksa tjelesnih položaja i, ponekad, vježbi disanja. No, što je joga zapravo? Naziv »yoga« dolazi iz sanskrta, jezika svetih tekstova i književnosti u njenoj domovini, Indiji. Izveden je iz glagolskoga korijena »yuj« koji znači spregnuti, upregnuti, pričvrstiti. Kada se koristi kao naziv discipline osobnoga preobražaja, njezin cilj je dostići obuzdavanje, a pomoću njega »sjedinjenje« s transcendentalnim bićem.

Unatoč ovakvoj slici svijeta mnogi mladi u Hrvatskoj pristupaju različitim organizacijama koje obilježava katolička i kršćanska duhovnosti. Najbrojnija je franjevačka mladež, a popularni su i salezijanski animatori za djecu i mlade, te taizeovska duhovnost koja polako prodire i kod nas. Mladi se polako bore protiv sve veće »potrošačke groznice« šireći atmosferu služenja i pomaganja, jer smisao vide jedino u očuvanju vječnih vrijednosti nasuprot propadljivosti materijalnih stvari.

Za vas smo ovoga puta istražili što je to religija, može li se uopće definirati i kako danas mladi otkrivaju duhovnost. Zašto se neke religije smatraju mudrijima od drugih,saznajte sve o "mudracima" istočnjačkih religija, simbolima i meditaciji. Više o «alternativnim pristupima» duhovnosti, kratki preglednik najvećih svjetskih religija, sve to pročitajte u tiskanom izdanju Glasa koncila.