Utvrđene svote zajamčenih najnižih mirovina priznaju i isplaćuju se samo onim korisnicima mirovina kojima je redovna mirovina izračunata prema osobnim prosjecima plaća niža od te zakonom zajamčene najniže mirovine.

Svote prikazane u tablicama izračunate su prema »Odluci o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2006« objavljenoj u »Narodnim novinama« broj 98, od 6. rujna 2006. Tom je odlukom utvrđena zajamčena najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža počevši od 1. VII. 2006. u visini od 49,22 kune za sve mirovine koje su ostvarene sa stažem do najviše s 30 godina, odnosno za svaku godinu staža koja prelazi 30 godina mirovinskog staža zajamčena najniža mirovina određene je u pola manjoj svoti, tj. u visini od 24,61 kunu. Na osnovi izračuna prema toj Odluci, prikazujemo dvije tablice zajamčenih najnižih mirovina, jedna za mirovine ostvarene s 15 do 30 godina mirovinskog staža a druga za mirovine ostvarene s 31 i više godina mirovinskog staža.

- za 15 god. mirovinskog staža = 738,30 kn mjesečno

- za 16 god. " " = 787,52 kn "

- za 17 god. " " = 836,74 kn "

- za 18 god. " " = 885,96 kn "

- za 19 god. " " = 936,18 kn "

- za 20 god. " " = 934,40 kn "

- za 21 god. " " = 1033,62 kn "

- za 22 god. " " = 1082,84 kn "

- za 23 god. " " = 1132,06 kn "

- za 24 god. " " = 1181,28 kn "

- za 25 god. " " = 1230,50 kn "

- za 26 god. " " = 1279,72 kn "

- za 27 god. " " = 1328,94 kn "

- za 28 god. " " = 1378,16 kn "

- za 29 god. " " = 1427,38 kn "

- za 30 god. " " = 1476,60 kn "

- za 31 god. mirovinskog staža = 1501,21 kn mjesečno - za 32 god. " " = 1525,82 kn "

- za 33 god. " " = 1550,43 kn "

- za 34 god. " " = 1575,04 kn "

- za 35 god. " " = 1599,65 kn "

- za 36 god. " " = 1624,26 kn "

- za 37 god. " " = 1648,87 kn "

- za 38 god. " " = 1673,48 kn "

- za 39 god. " " = 1698,09 kn "

- za 40 god. " " = 1722,70 kn "

Ako netko ostvaruje starosnu mirovinu s više od 40 godina mirovinskog staža, zato što je počeo raditi vrlo mlad (npr. s 15 godina starosti) ili ima i uvećanog staža tzv. beneficiranog staža, po bilo kojoj osnovi, a redovna mu je mirovina zbog niskog prosjeka plaća ili niskih osnovica osiguranja, njegova najniža mirovina može biti još i veća. Tako npr. najniža bi mirovina ostvarena s 50 godina mirovinskog staža trebala iznositi 1968,80 kn mjesečno.

Nažalost, sve su to niske mirovine u odnosu na prosječnu plaću svih zaposlenih u Hrvatskoj, ostvarenu u prethodnoj godini. Ako uzmemo u usporedbu najnižu zajamčenu mirovinu za 40 godina mirovinskog staža (1722,70 kn), ona ne iznosi niti 50% od prošlogodišnjeg prosjeka plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj. Kod toga treba imati na umu da je zbog pritiska poslodavaca, koji žele sve mlađu i zdraviju radnu snagu, sve veći broj onih koji odlaze u mirovinu prije ostvarenja punoga mirovinskog staža, što znači da ostvaruju i niže mirovine. Paralelno s time »košarica minimalnih troškova života« postaje sve skuplja.

Posljedica takvih kretanja i odnosa je sve veći porast broja novih korisnika mirovina koji upadaju u skupinu »zaštićenu« jamstvom isplate najnižih mirovina.

Ne smije se zaboraviti da se utvrđene svote zajamčenih najnižih mirovina priznaju i isplaćuju samo onim korisnicima mirovina kojima je redovna mirovina izračunata prema njihovim osobnim prosjecima plaća, niža od te zakonom zajamčene najniže mirovine.

Kada se radi o korisnicima prijevremenih starosnih mirovina kojima bi pripadala najniža mirovina kao povoljnija, ta se mirovina dodatno još umanjuje primjenom posebnog polaznog faktora umanjenja za prijevremenu starosnu mirovinu, koji je propisan za umanjivanje prijevremenih starosnih mirovina, pa takve najniže mirovine mogu biti niže i do 20%.

Ako se osvrnemo i na činjenicu da veliki broj korisnika mirovina ostvarenih po bivšem zakonu ima znatno niže mirovine od tih zajamčenih najnižih mirovina za korisnike mirovina po novom zakonu, odnosno da nemaju pravo na najnižu mirovinu i da nisu ostvarili niti pravo na povrat duga, očito je da su nepravde stvorene u svim grupacijama umirovljenika, neovisno radi li se o korisnicima mirovina po bivšem ili novom mirovinskom zakonu. Kaos je totalni i bit će teško uvesti pravdu za sve kategorije starih, novih ali i budućih umirovljenika. Zato povodom takvog stanja, u koje su pseudostručnjaci za reforme a pod pritiskom interesa kapitala doveli dosadašnje strukture političkih vlasti, možemo opravdano sumnjati da ti »stručnjaci«, neće znati riješiti taj gordijski čvor.