Tiskano izdanje Glasa Koncila

Glas Koncila 47 (1691) | 19.11.2006.
Naši razgovori

Kompendij je samo sažetak Katekizma Katoličke Crkve

Od 7. studenoga je u prodaji novi »Katekizam Katoličke Crkve. Kompendij«. Zajedno su ga objavili Verbum iz Splita, Hrvatska biskupska konferencija i Crkva u svijetu. Je li riječ o novome izdanju Katekizma Katoličke Crkve što ga je objavila Hrvatska biskupska konferencija u nakladi Glasa Koncila, a kojega od 1994. imam kod kuće?

Čitatelj, Dubrovnik

Kao što i sami dobro predmnijevate, nije riječ o novome izdanju Katekizma Katoličke Crkve, već o njegovom »kompendiju«. To znači da je riječ zapravo o sažetku, kako je istaknuo i sam papa Benedikt XVI: »Kompendij koji sada predstavljam sveopćoj Crkvi vjeran je i pouzdan sažetak Katekizma Katoličke Crkve. On na jezgrovit način sadrži sve bitne i temeljne elemente vjere Crkve tako da je po želji moga prethodnika svojevrstan vademekum koji osobama, vjernicima i onima koji to nisu, omogućuje jednim cjelovitim pogledom obuhvatiti čitavu panoramu katoličke vjere«.

Kako je vidljivo iz riječi Svetoga Oca, njegov je prethodnik, papa Ivan Pavao II. htio taj »kompendij«. Zato je 2003. osnovao posebnu komisiju pod predsjedanjem današnjega Pape, a tada pročelnika Zbora za nauk vjere kardinala Josepha Ratzingera, koja je imala zadaću pripremiti nacrt »Kompendija Katekizma Katoličke Crkve« (a ne novi katekizam). On u sebi obuhvaća sažet i jezgrovit pregled bitnih sadržaja katoličke vjere i moralnoga naučavanja, a pisan je u obliku dijaloga.

Cjeloviti pak prikaz katoličke vjere i dalje se može naći samo u cjelovitom Katekizmu Katoličke Crkve koji je službeno polazište za tumačenje vjerskih istina i moralnih zasada za biskupe, svećenike, vjeroučitelje pa i sve vjernike. Stoga između Katekizma Katoličke Crkve i Kompendija toga Katekizma nema nikakvih kontradiktornosti ili razilaženja glede crkvenoga nauka vjere kao što ne može biti kontradiktornosti ili razilaženja glede sadržaja između dobroga sažetka nekoga romana i samoga toga romana, ali umjetničko djelo samo je roman, a ne i sažetak.

Premda naslovnica kompendija na hrvatskom može zbuniti - jer na prvo mjesto stavlja »Katekizam Katoličke Crkve« pa tek onda manjim slovima »Kompendij«, nije riječ o cjelovitome Katekizmu što ga je 11. listopada 1992. svim vjernicima na svijetu predao papa Ivan Pavao II, a na hrvatskom dala objaviti 1994. Hrvatska biskupska konferencija.

Isti je slučaj i s »Kompendijem socijalnoga nauka Crkve« što ga je priredilo Papinsko vijeće Iustitia et pax, a prošle godine objavila Kršćanska sadašnjost iz Zagreba: nije riječ o svekolikome socijalnom nauku Crkve - jer je on sadržan u brojnim crkvenim dokumentima - već je riječ o sažetoj obradi tema kojima se taj nauk bavi.

Treba li znati tko je koliko darovao župi?

U mnogim seoskim župama živi običaj da se na kraju mise u župnim obavijestima čitaju pojedinačni prilozi vjernika. Pitam se koliko je to u skladu s Mt 6,1-4, naročito otkad postoje župna ekonomska vijeća, pa otpada argument da svećenici to čitaju iz razloga da bi župljani imali uvida u župne financije? Ovo čitanje novčanih darova često sliči na licitaciju, predugo traje, a nekima nažalost predstavlja najzanimljiviji dio mise. Neki drugi zbog istoga odlaze s mise prije blagoslova. Moraju li postojati ovakve obavijesti? Kakve su preporuke biskupa s obzirom na njih?

Čitatelj, Split

Vjerujemo da i sami uviđate da čitanje imena darovatelja za župu, od nedjelje do nedjelje, ipak nije - kako kažete - »licitacija«, već je dio običaja koji se, očito je iz Vašega pisma, u nekim župama na selu duže zadržao nego drugdje ili je pak tako zajedno sa župnikom odlučilo župno ekonomsko vijeće kad se radi o skupljanju za neku posebnu akciju.

Pročitati darivatelje za crkvu, iz tjedna u tjedan, na nedjeljnim misama, bio je dugogodišnji običaj i njime se doista na najbolji mogući način željela prikazati transparentnost i u novčanom poslovanju župe. Nekima je to ujedno služilo i kao dobar poticaj da i sami razmisle o tome koliko i kako pridonose za župu; dakako, ne samo materijalno, novčano, već i duhovno i na druge načine.

No, na razboritosti je svakoga župnika da procijeni u konkretnim prilikama, u svojoj župi, ima li i koliko svrhe još uvijek obavještavati sve vjernike na misi o darivateljima. Ipak, ne razumijemo stav onih koji bi zbog te vrste oglasa iz crkve, s mise, odlazili bez blagoslova, kao niti one kojima bi upravo ti oglasi bili »najzanimljiviji dio«. Smatramo da ipak stvari stavljate u pomalo apsurdni kontekst, ali i o njemu je dobro, vjernički i razumno, razmišljati i razgovarati.

Arhiva


12.11.2006.
05.11.2006.
29.10.2006.
22.10.2006.
15.10.2006.
08.10.2006.
01.10.2006.
24.09.2006.
17.09.2006.
10.09.2006.



Događanja
Učitavam