Da se sutra probudite i shvatite da možete još jednom proživjeti svoj život na potpuno drugačiji način, biste li to napravili? »Domino-efekt« je teorija prema kojoj kad leptir mahne krilima u, recimo Zagrebu, u Japanu se to osjeti kao uragan, a ta igra uzroka i posljedice te tehnika spajanja natprirodnog s »dosadnom realnošću« fascinira iz dana u dan i, što je još važnije, u toj igri svi smo igrači, bilo kao glavna postava, bilo kao promatrači s klupe. O našem »ozbiljnom« preuzimanju odgovornosti i utjecaju na tuđe živote (uključujući i najpoznatiju majku - Zemlju) svjedoči briga za druge što je ujedno i najvažniji aspekt ljudske vrednote. To što su ljudi spremni pomoći jedni drugima, važno je i za pojedinca i za skladno funkcioniranje svih nas. Međutim, razlozi, zašto netko pomaže drugima mogu biti različiti: istinska briga za drugu osobu ili pak želja da se ostvare vlastiti interesi, očekivanja da će osoba kojoj se pomaže uzvratiti i slično. Koliko smo »skloni« djelovanju zbog viših ciljeva, ovisi i o odgoju; dokazati kako svi imamo suodgovornost u genetskom kodu naprosto je nemoguće, ali formula za oblikovanje tog »gena« nalazi se svuda oko nas. Od malih nogu uče nas kako na svijetu postoji dobro i zlo, ali rijetki su oni koji spremno reagiraju na nepravdu, barem kada je riječ o odgovornosti za »sve što nas okružuje«. U ovoj igri domino-pločica mladi trebaju biti glavni igrači i pomoći ostalima da igraju po »učinkovitijim« pravilima.

Bezbroj mogućnosti i odluka, »raskrižja« i »putova«, nebrojeno mnogo dobrih i loših »poteza« - sve to čini život. Često se može čuti da je nečiji život njegova vlastita briga - »privatna stvar«. Kod nas su se čak i udomaćile uzrečice poput: »Neka čini što ga je volja«, ili pak: »Ma što ja tu mogu promijeniti«. Istina je zapravo da čovjekovi postupci i njegove odluke u vlastitom »mikrosvemiru«, u svijetu koji ga okružuje ma koliko on »malen« bio, uvijek utječu i na drugoga. Slikovito prikazano - životne odluke i postupci, tj. ono što iz njih proizlazi - nižu se poput domino-pločica. Poznata sintagma »domino-efekta« zapravo tumači da neke promjene, premda same po sebi izgledaju male i beznačajne, mogu potaknuti sličnu reakciju nedaleko, koja će tada prouzročiti novu promjenu, i tako u nizu, po analogiji domino-pločica. Sve što čovjek čini utječe na druge i mnogo je širega razmjera negoli to naoko izgleda. Ljudi često nesvjesno donose »sitne« odluke, ne shvaćajući da baš one ponekad mijenjaju život u samoj njegovoj srži.

Konkretan primjer toga efekta nije teško pronaći u stvarnome životu. Moguće ga je zapravo uočiti u gotovo svim životnim prilikama. Primjerice kod utjecaja na prirodu: ako čovjek naruši neki od eko-sustava, to će se odmah odraziti na sve ostale eko-sustave, pa i na samoga čovjeka. Domino-efekt kao da ne može biti stvarniji. Tako je i s ljudima. A što bi tek bilo kada bi svatko pokušao dati sve od sebe da učini neko dobro djelo? Čovjek je odgovoran »bdjeti« nad bližnjim i pomoći mu, barem i u sitnici. Već tada se postaje ona prva »karika u lancu«, ili prva pločica domina koja pokreće sve ostale, no u ovome slučaju ne da padaju, već da jedna po jedna - ustaju.

»Na mladima svijet ostaje« - stara je narodna poslovica koja se primjenjuje u najrazličitijim prilikama. U kontekstu naše teme ona je 100% istinita. Naime, najveći kritičari društva su upravo mladi. Svojim pristajanjem ili nepristajanjem uz društvene tijekove oni razvijaju društvenu svijest i stvaraju novo društvo. Stoga se mladi moraju aktivno uključiti u život društva kako bi njihove ideje pokrenule razvoj bolje budućnosti. Prema istraživanju javnog mišljenja koje je u srpnju 2005. godine proveo Institut »Ivo Pilar« pod nazivom »Stavovi javnosti o nevladinim organizacijama«, Hrvati smatraju da na razvoj društva najviše mogu utjecati preko različitih udruga.

U Hrvatskoj postoji mnogo udruga mladih koje imaju raznolik profil: brigu za okoliš, ljudska prava, razvoj civilnog društva. Prema podacima koji se mogu naći na internetu, gotovo svako veće mjesto u Hrvatskoj ima barem jednu udrugu, a neki gradovi i više njih. Važnu ulogu u radu udruga ima i »Sajam udruga mladih Omišalj«, čiji je cilj prezentacija različitih regija i aktivnosti mladih u tim regijama, te međusobno druženje i uspostavljanje kontakata s drugim udrugama. Na tom sajmu pojedine udruge imaju priliku projekcijama i filmovima prikazati aktivnosti svojih organizacija. Ipak je poražavajući podatak da usprkos brojnosti i dostupnosti udruga, prema navedenom istraživanju, u njima sudjeluje vrlo mali postotak, svega 6%, mladih. Svi ti podaci pokazuju da inicijativa mladih ipak postoji te da mladi žele preuzeti suodgovornost za svijet u kojem žive. Daljnji uspjeh tih udruga ovisi o tome koliko im se prostora daje te kako se vrednuju njihovi rezultati. Jer kada se pokaže stvarna korist takvih udruga, vrlo je vjerojatno da će se mladi u većem broju angažirati i sudjelovati u radu udruga s ciljem poboljšanja svijeta u kojem živimo. No, važno se uključiti već sada, a ne čekati.

U tiskanom izdanju pročitajte više o domino efektu - znanom još i kao efekt leptira. Da li smo svi mi igrači u igri slaganja domino pločica koja kao takva stvara odgovornost za one «iza i ispred» nas. Kolio smo odgovorni prema sebi, drugima ali i prema svemo što nas okružuje. Pročitajte kako mladi u Hrvatskoj nastoje «promijeniti svijet» kroz razne humanitarne akcije, volontiranaj, susrete... Tu je i novi nagradni zadatak a i ovoga puta predstavljamo zbora mladih. Požurite do prvog kioska i kupite novi broj Glasa Koncila!