Ono što nam najviše nedostaje u životu

je netko tko bi nas prisiljavao da činimo ono što možemo.

(T. A. Edison)

Broj 17

Image

Novi broj »Lađe«: Dijalogom mijenjati odnose

O značaju dijaloga, osobito interkulturalnoga dijaloga, sve se više promišlja i u okviru odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća.

"Dijalog" koji se danas smatra imperativom ljudskoga i kršćanskog postojanja te neizbježnim povijesnim zadatkom, tema je trećeg ovogodišnjeg broja časopisa za promicanje religioznog odgoja i vrjednota kršćanske kulture "Lađa" u izdanju Glasa Koncila.

"Dijalog je često korištena, nerijetko instrumentalizirana riječ. Mnogi je sebi pripisuju. U svakodnevnomu govoru riječ dijalog sadrži mnoga značenja; ponekad, vjerojatno upravo zbog česte nekritičke uporabe, ispražnjena je svakoga istinskog značenja i smisla. Mnogi su osjetili svu ljepotu susreta i dijaloga, ali isto tako i mnoge poteškoće te gotovo nesagledive prepreke u njegovu promicanju", piše u uvodnoj riječi glavna urednica dr. Ružica Razum, detektirajući da dijalog omogućuje susret i zajedništvo, ali se njegovom manipulacijom nerijetko razaraju međuljudski odnosi a uspostavljanje dijaloga ponekad se predstavlja kao nemogući zadatak.

Unatoč svemu "dijalog nam se nameće kao nužnost", primjećuje urednica Razum preporučujući da u potrazi za samim sobom čovjek susretne drugoga, a "taj drugi se otkriva kao Ti, a ne samo kao ne-ja. Čovjek tako postaje svjestan da je drugi također subjekt, a ne jedino objekt. Upućenost na drugoga uključuje, među ostalim, svijest o našim osobnim ograničenjima i stanovito relativiziranje naših osobnih mišljenja."

Put kojim je potrebno ići želi li se ostvariti plodonosan i obogaćujući dijalog, prema mišljenju dr. Razum jest prihvaćanje autokritičnoga stava i relativnosti vlastitoga načina razmišljanja i djelovanja, prihvaćanje rizika promjene te pretpostavka trajnog nastojanja da se upozna drugoga, bez osuđivanja.

Dokumenti Crkve u tom su pitanju jasni: počevši od dokumenta Ecclesiam suam sve se više usmjeravaju prema dijalogu. Papa Pavao VI. ustvrdio je da je dijalog znak vremena. O značaju dijaloga, osobito interkulturalnoga dijaloga, sve se više promišlja i u okviru odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća. Postoje različite razine ostvarivanja dijaloga, pa se tako često susrećemo s izrazima: unutarcrkveni dijalog, međukulturalni dijalog, međureligijski dijalog, dijalog Crkve sa svijetom, obiteljski dijalog itd. (p)

Časopis možete naručiti na adresi glas-koncila.hr/pretplata/

Prilozi u ovom broju Lađe problematiziraju temu dijaloga s različitih motrišta. U mnogim se prilozima mogu naći konkretni prijedlozi važni i vrijedni za uspostavljanje dijaloga, osobito za promicanje kvalitetnoga odgoja za dijalog. Što o dijalogu kažu crkveni dokumenti, osobito dokumenti Drugoga vatikanskog koncila, možete pročitati u članku Dijalog. Potreba, struktura, narav i njegove oznake Franje Podgorelca. O važnosti kvalitetnih obiteljskih odnosa te osobito o značaju razgovora u obitelji piše Zlatko Miliša u članku Razgovor u obitelji i/ili medijska manipulacija. U članku Dijalog sa suvremenim čovjekom, s religijskopedagoškoga i katehetskog stajališta o nekim poteškoćama i mogućnostima uspostavljanja dijaloga sa suvremenom kulturom i čovjekom piše Ružica Razum.

Jasna Šego piše o motivima zvijezda u umjetnosti riječi po naslovom Mironosni vidici, nebeska otajstva. Roman U slavu moga oca, francuskoga književnika, filmskog redatelja i producenta Marcela Pagnola, pročitala je i prikazala Nada Babić.

Stalne rubrike donose niz zanimljivih i korisnih promišljanja, prijedloga i radnih materijala za rad u školi.