Pred skori referendum o (ne)pristupu Republike Hrvatske Europskoj Uniji u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom od 15. siječnja) poziva se vjernike i sve čitatelje da radi općega dobra hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana potraže odgovore na brojna pitanja koje treba postaviti sebi i političarima.

U komentaru se ističe da se glede poznavanja EU-a nameću pitanja: Je li najširim krugovima hrvatskih glasača poznato mogu li sve države članice načelno dati veto za sva ili samo za mali broj pitanja te smiju li si nešto takvo stvarno priuštiti male kao i velike države EU-a? Donosi li se većina odluka u Vijeću EU-a kvalificiranom većinom i vrijedi li glas predstavnika malih država jednako kao glas predstavnika velikih država? Što znači najnoviji veto Velike Britanije na predloženu promjenu Lisabonskog ugovora i što za budućnost EU-a može značiti ugovor u pripremi označen kao »17 plus«? Jesu li instalacije »tehničke vlade« u kriznim članicama EU-a afirmacija ili ugrožavanje demokracije? Što znače toliki prosvjedi u zemljama EU-a? Jača li ili slabi socijalna sigurnost građana u EU-u, postaje li sve važniji čovjek i ljudska prava ili profit? Za hrvatske glasače ključno je i pitanje: Je li Hrvatska u sebi (ne)spremna za ulazak u EU?

Dr. Zvonimir Lauc, voditelj Katedre ustavnih i političkih znanosti na Pravnome fakultetu u Osijeku, u intervjuu progovara o suverenitetu država članica EU-a, o nužnim kompromisima pri donošenju odluka, što donosi tzv. mobilnost radne snage i kada je ona poželjna, kako se i koliko štiti nacionalni identitet u EU-u, kako funkcionira načelo dodijeljenih ovlasti i slično.

Novi broj Glasa Koncila donosi informaciju o novim kardinalima te predstavlja pastoralne naglaske note za proslavu Godine vjere.

U "Teološkom osvrtu" dr. Ružica Razum piše na temu: "Je li seksualni odgoj najvažnije pitanje školstva?" te uz ostalo ističe: "Velik dio roditelja i odgojitelja odustao je od sustavnoga odgoja određenih vrednota. Dizanjem ruku priznali smo pobjedu medija, društvenog ozračja, utjecaja mladih. Popustili smo pred agresivnošću laži suvremenih ideologija. Popustili smo različitim filozofskim i pedagoškim suvremenim savjetima koja kažu kako djecu ne trebamo sputavati u njihovu razvoju nametanjem nekih pravila i zabrana. I koja tvrde da je čovjek mjera svih stvari pa može činiti što ga volja."

U rubrici "Zapažanja" Đurđica Ivanišević Lieb piše kako brojni primjeri pokazuju koliko političari ne služe Hrvatskoj te kao ilustraciju navodi strogu odijeljenost dvaju izaslanstava iz Hrvatske na potpisu pristupnog ugovora Hrvatske Europskoj Uniji, propuštenu prilika da se predstavi Hrvatsku u času tolikog fokusiranja novinara te odsutnost političke volje da se definira obvezujući pravopis hrvatskoga jezika.

U rubrici "Susret" Ante Roso, umirovljeni general zbora Hrvatske vojske, progovara o miru, o prijetnji da Hrvati nestanu ako ne budu svjesni sebe, o zloporabama članova Partije u pretvorbi i privatizaciji dok su mnogi krvarili u obrani, o objavljivanju registra branitelja i drugim aktualnostima.

U novom povijesnom feljtonu na temu "Slobodni izbori i dirigirana sloboda?" iznosi se kako i koliko informacijske strategije utječu na javnost, koja je uloga pojedinih nevladinih udruga, medija i novinara u tome, koliko je novaca uloženo u informacijske operacije, koji su primjeri oblikovanja javnog znanja u BiH-u i u Hrvatskoj, posebice tijekom Domovinskog rata, zašto su bl. Alojzije Stepinac i Crkva u Hrvata bili stalne protuobavijesne mete? Odgovore na ta i slična pitanja donose se temeljem disertacije dr. Gordana Akrapa: »Informacijske strategije i operacije u oblikovanju javnog znanja«, nadopunjene podacima iz drugih vrela. (gk)