Pedesetogodišnja prošlost, ali i sadašnjost i perspektive za budućnost Katehetskog instituta pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bile su temom ovogodišnjeg, sedmog po redu, Teološkog dana – "Dies theologicus" – koji je održan u četvrtak 10. svibnja u zagrebačkoj dvorani Vijenac.

Otvarajući Teološki dan u povodu 50. obljetnice postojanja instituta, dekan KBF-a dr. Josip Oslić iznio je na vidjelo aspekte koji su dobrim dijelom dali ton čitavome susretu. Osvrćući se, zbog popunjenih kapaciteta, na sve slabije mogućnosti zapošljavanja diplomiranih studenata na učilištu, rekao je: "Katehetskom institutu (...) predstoje neke nove zadaće. Kako i na koji način osmisliti nove studijske programe, a da se pri tom ne ugrozi temeljna namjena i poslanje instituta?" U tom je kontekstu spomenuo neke nedavne odluke Fakultetskog vijeća, poput odluke da se može početi raditi na projektu dvopredmetnog studija na Katehetskom institutu, kao i prihvaćanja "novog, obnovljenog i reformiranog studijskog programa religijske predagogije i katehetike '3+2'".

Čestitajući institutu, njegovom vodstvu i djelatnicima 50. obljetnicu, dr. Oslić izrazio je nadu da će i njegovo novo vodstvo "prepoznati izazove vremena".

U 50 godina postojanja Katehetski institut je upisao ukupno 2.739 studentica i studenata, od čega 947 redovnica i 1.792 laika. Od toga je studij završilo 1.580 studentica/studenata, što znači da mu je prolaznost 57,68 posto. Glavno izlaganje, u kojemu je sažeo prošlost fakulteta, ali je također dotaknuo suvremenost i buduće perspektive, održao je dugogodišnji a danas umirovljeni profesor dr. Alojzije Hoblaj. On se između ostaloga, ne samo zbog tipično crkvenih (zajedništvo), već i zbog epistemoloških razloga zauzeo za snažnije vrednovanje Katehetskog instituta unutar KBF-a, osobito ako se ima u vidu zadaća teološke discipline unutar akademske zajednice, a to je unošenje transcendentalne dimenzije u suvremeni znanstveni diskurs. Naime logos, objavljena Božja riječ kojom se u bitnome bavi sustavna teologija, ima potrebu za dia-logosom, za dijalogom, susretom. Upravo se tim "premošćivanjem u život" bavi katehetika, koja time obavlja dio zadaća koje su svojstvene KBF-u.

Inače, povijest Katehetskog instituta dr. Hoblaj je podijelio u šest "razvojnih faza" (pri čemu je "sedma faza" budućnost): od 1961. kad je osnovan do 1964. bio je jednogodišnji tečaj, uglavnom za redovnice koje su radile kao katehistice na župama; od 1964. do 1978. bio je dvogodišnji studij; od 1978. do 1984. je postupno prešao u četverogodišnji studij, dok je u četvrtoj fazi, od 1984. do 1990. godine, postao specijalizirani diplomski studij, čime je Katehetski institut spremno dočekao demokratske promjene i uvođenje vjeronauka u školu.

Vrlo živo razdoblje povijesti Instituta bilo je prvo desetljeće neovisne i demokratske Hrvatske, kad je Institut bitno doprinio tome da je ponovno uvedeni vjeronauk u školama "dobio prolaznu ocjenu u europskim okvirima", kao što je naglasio dr. Hoblaj. Posljednja faza, od 2001. do 2010. godine, određena je implementacijom bolonjskog procesa.

Dva kraća koreferata na susretu održali su dr. Stjepan Baloban (o institutima na KBF-u kao odgovorima na "znakove vremena") te dr. Ružica Razum (o identitetu i poslanju magistra teologije te religijske pedagogije i katehetike). (dag, gk)

Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 20. svibnja. Već od srijede novi broj je dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.