S drugim siječanjskim brojem katoličkih tjednih novina »Glas Koncila« u dvadesetu godinu objavljivanja ušla je rubrika prvotno osmišljena kao dio pripreme za proslavu Velikoga jubileja povodom ulaska u novo tisućljeće, a poslije prerasla u do danas rado čitane tekstove rubrike »Vjernici laici aktivni u Crkvi«. Gotovo 500 osobnih portreta isprepletenih riječima i razmišljanjima – koji svakoga drugoga tjedna obogaćuju sadržaj novina – zabilježeno je u proteklom razdoblju, a svaki je pojedinac (od animatora mladih, preko bračnih parova pa do umirovljenika) rado posvjedočio kako u svojoj sredini živi i svjedoči vjeru te sa širom javnošću podijelio svoje viđenje crkvene zajednice još otvorenije prema laicima i njihovu aktivizmu. Svaka je priča tako nova i posebna, nema kopiranja ni ponavljanja – jer svaki je životni put obilježen drukčijim posebnostima.

Kako je »rođena« rubrika?

Prvo je pojavljivanje, kao »preteča« rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi«, bilo ono iz drugoga broja »Glasa Koncila« u siječnju 1998. godine, kada je u sklopu trogodišnje duhovne pripreme na razini opće Crkve proglašena godina Duha Svetoga. Tako je i započeo serijal napisa, a urednici su tijekom cijele te godine odlučili predstavljati glazbenike, književnike i pisce. Kao debitant je u rubrici progovorio glazbenik Čedo Antolić, čije su riječi »Znam za koga živim« istaknute u naslovu na jedanaestoj stranici.

Svjesna je odluka uredništva da u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« posve nepoznati ljudi bivaju predstavljeni na gotovo dvjema stranicama katoličkoga tjednika te iznose svoje vjerničke primjere služenja općemu dobru na župnoj razini

Nizali su se zatim susreti i tekstovi s autorima poznatima na duhovnoj glazbenoj sceni koja je tih godina sve više bujala. Tako su predstavljeni Emilio Kutleša, Arijana i Tomislav Meštrović, Željka Marinović, Luka Balvan… Uz svoje životne priče, mnogi su podijelili i svoj doživljaj treće božanske osobe te nadahnuća koje im daje vjera u njihovu umjetničkom stvaralaštvu. Nije sve ostalo samo na pojedincima, našlo se te godine mjesta i za predstavljanje glazbenih sastava »Nebeski grad«, a cappella sastava »Forte Piano Klub«, »Hosana«, kao i za književnike poput Stjepana Licea, Jože Prudeusa, Sonje Tomić ili autora prvoga mjuzikla kršćanske inspiracije Krešimira Tičića. Uslijedile su sljedeće godine jubileja, pa tako i rubrike – u Godini Boga Otca progovorili su znanstvenici, a 2000. godine glavnu su riječ preuzeli javni djelatnici, nakon čega je »rođena« rubrika »Vjernici laici aktivni u Crkvi«.

Poticaj za uključivanje

Ta je rubrika svojevrsni plod Drugoga vatikanskoga koncila koji je snažno naglašavao uključivanje vjernika laika u poslanje Crkve, pa je i »Glas Koncila« kao odmak od predstavljanja Crkve preko isključivo klerikalnih struktura osjetio potrebu veći prostor dati vjernicima koji su spremni slobodno i otvoreno govoriti o vlastitoj vjeri, životnim uvjerenjima i vrijednostima iz svojega viđenja. Nakon sedamdesetak portreta glazbenika, znanstvenika i javnih djelatnika, reflektor rubrike bio je usmjeren prema brojnim vjernicima koji svojim laičkim i volonterskim angažmanom žive u župama te u tom području ili društvenim zajednicama i civilnom društvu služe općemu dobru i daju primjer kako zauzimanje može donijeti velike plodove.

Ipak, u središtu je prikaza osobna priča i svjedočanstvo, mnogo se prostora daje obitelji, pa se može reći da redci ispisani u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« omogućuju uvid u obiteljsku sliku, »anamnezu« čitava naraštaja koji pomaže u slaganju mozaika života vjernika koji ga je doveo do zauzeta župnoga angažmana. Ta u novinarstvu rijetka pojava – da posve nepoznati ljudi bivaju predstavljeni na gotovo dvjema stranicama te dobivaju prostor jednak primjerice biskupskim porukama ili intervjuima sa »zvučnim« imenima u javnosti – svjesna je odluka uredništva.

Uz osobne priče i svjedočanstva u predstavljanju samoga laika, tekstovi su poticaj i drugim vjernicima da se snažnije uključe u vjerski život, da shvate župu kao mjesto gdje mogu ostvariti svoje talente, znanja i interese. Cilj je predstaviti laika, ali i osnažiti župno zajedništvo…

Budućnost laikata

Sve godine rubriku vodi suradnica »Glasa Koncila« dr. Tanja Baran – i sama aktivna vjernica laikinja – dugogodišnja novinarka zaposlena na nacionalnom javnom radijsko-televizijskom servisu, trenutačno na mjestu v. d. glavnoga urednika Radija Sljeme.

Do sada je u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« prevladavala slika vjernika iz zagrebačkoga područja, no to ne znači da drugdje nema sličnih iskustava. Tomu je presudila činjenica jednostavnosti dolaska do sugovornika te obavljanja razgovora uživo koji znade potrajati i dulje. Svejedno, u proteklim su dvama desetljećima prikazani i vjernički putovi laika iz Istre, Dalmacije, Slavonije i drugih dijelova Hrvatske. Uz novinarski tekst, u svakom prilogu rubrike može se čitati i posebno istaknut tekst koji ispisuje sam vjernik laik predstavljen u »Glasu Koncila«. Pod zajedničkim nazivnikom teme »laikat u Hrvatskoj«, oni ispisuju svoje misli koje se primaju izravno u uredništvu i bez sadržajne promjene te se, tek uz eventualno kraćenje zbog opsega, objavljuju na stranicama rubrike »Vjernici laici aktivni u Crkvi«.

Posvjedočili vjeru
U nizu predstavljanja osoba i njihova vjerničkoga lika tijekom 2000. godine kao kriterij prosudbe u rubrici preteči »Vjernici laici aktivni u Crkvi« odabirane su osobe iz javnoga života. Taj je niz otvoren pričom o poduzetniku Stjepanu Šafranu iz Varaždina koji je kao tadašnji predsjednik Hrvatske obrtničke komore posvjedočio »Tko se ne boji Boga, ne boji se ni zakona«. Među ostalima u tom su nizu predstavljeni glumci Rene Medvešek, Marija Sekelez i Vitomira Lončar, redatelj Zrinko Ogresta, dirigent Siniša Leopold, ravnateljica Ljilja Vokić, umjetnici Anđelko Krpan, Klasja Modrušan, Josip Botteri Dini. Osobe su to o kojima se moglo čuti i u ostalim medijima, no na stranicama »Glasa Koncila«posvjedočili su svoj vjernički život.