Tvrditi da je hrvatsko more najljepše nije tek plod nacionalnoga ponosa i domoljubnih osjećaja. Potvrdili su to i znanstvenici. Istraživanja su, naime, pokazala da je hrvatsko more najčišće u Europi, a čak je 99 posto kupališta, kako navode službene objave, »izvrsno«. Eurostat je nedavno objavio podatke o udjelu obalnih kupališta u Europi s izvrsnom kakvoćom vode, a Hrvatska je na izvrsnom prvom mjestu. Prema tom izvješću više od 99 posto promatranih kupališta u Hrvatskoj europski su statičari ocijenili izvrsnim. Drugim riječima to znači da na promatranim hrvatskim plažama u moru nisu našli opasne spojeve i zagađivače štetne za ljudsko zdravlje i okoliš. U vrhu s Hrvatskom, s više od 95 posto izvrsnih kupališta, nalaze se još Malta (96,6 posto), Grčka (95,8 posto) i Slovenija (95,2). Konkurentske turističke zemlje Italija (88,1) i Španjolska (94,9 posto) ocijenjene su nešto niže, a europski je prosjek 88 posto. Zanimljivo, na europskom se začelju nalazi Poljska koja ima manje od polovice izvrsnih kupališta, a loše stoje i skandinavske zemlje Finska i Švedska. Nova Direktiva o vodama za kupanje zahtijeva od država članica EU-a da identificiraju i procijene kvalitetu svih kopnenih i morskih voda za kupanje i klasificiraju te vode kao »loše«, »dovoljne«, »dobre« ili »izvrsne«, a procjene kupališta temelje se na mikrobiološkim parametrima. Posljednje ispitivanje koje je provela Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora pri Ministarstvu gospodarstva i zaštite mora za 2021. godinu na uzorku od 1003 točke ispitivanja mora pokazalo je da su Ličko-senjska, Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Šibensko-kninska županija četiri županije kojima su rezultati ispitivanja na svim mjernim mjestima pokazali da je more »izvrsne« kakvoće za kupanje. Iz Hrvatske turističke zajednice rekli su da je čista i netaknuta priroda jedan od glavnih poruka njihovih promotivnih i marketinških kampanja, a navode i važnost »plavih zastava«, međunarodnoga ekološkoga programa za sigurna i čista kupališta.
No ponekad se čini da je ljudima i zemljama važnije u što ulazi njihovo tijelo, poput ulaska u čisto more, nego ono što ulazi u njihovo tijelo – poput hrane koja u sebi nosi otrovne sastojke. U tom smislu čudi nerazmjer između pojedinih zemalja kad je riječ o aditivima u hrani. Dok se u Sjedinjenim Američkim Državama dižu tužbe protiv proizvođača šarenih bombona, tvrtke »Mars Inc.« koja u bombončićima rabi titanov dioksid ili E171, omiljeno bojilo prehrambene branše, Europska unija ga zabranjuje, a Velika Britanija još ne vidi njegovu štetnost. Štetan je u prehrani i etilen-oksid, koji je stigao iz Indije, piše za Večernji list Jolanda Rak Šajn. S hrvatskoga se tržišta posljednjih mjeseci povlačio niz proizvoda u kojima je utvrđen taj pesticid koji je u EU-u zabranjen. Sladoledi, čokoladni prutići, gotova jela, dijetalna hrana i dodatci hrani, jogurti, krekeri, karamelizirani orašasti plodovi, začini, sjemenke sezama, kurkuma… samo su neki u paleti proizvoda u kojima je nađen zabranjeni pesticid. On se u najvećem broju slučajeva nalazio u aditivu E410, odnosno zgušnjivaču koji se dobiva od brašna sjemenki rogača, uglavnom podrijetlom iz Indije, gdje je etilen-oksid dopušten u proizvodnji hrane. Sumnja se da je u sjemenke došao uporabom pesticida, kao sterilizator za pripravu ili obama postupcima.
Da je Hrvatska mjesto za zapošljavanje velikoga spektra ljudi iz svih krajeva svijeta pokazuje zapošljavanje na dalmatinskoj obali, posebno na moru, gdje goste dočekuju Ukrajinci, Filipinci, Nepalci i Gambijci. Uzme li se u obzir da je otok Hvar, zbog kontinuiranoga demografskoga propadanja, prema lanjskom popisu ispod 11 tisuća stanovnika, odnosno da ih ima tek 10 739, ispada da ondje živi gotovo 15 posto stranaca. Na novinarsko pitanje iz Službe za odnose s javnošću Policijske uprave splitsko-dalmatinske odgovorili su da su na otoku sunca do 29. srpnja izdana odobrenja za privremeni boravak za čak 1486 državljana zemalja izvan gospodarskoga prostora Europske unije, koji čine Švicarska, Norveška i Island, a lani su do istoga datuma bila izdana odobrenja za samo 293 osobe iz spomenutih područja. Osim stanovnika država bivše Jugoslavije (u Hrvatskoj je plaća za sezonce i do tri puta veća nego u tim državama), izdane su dozvole za ljude iz Ukrajine (94), slijede Filipini (84), Nepal (57), Argentina (25), Indija (24), Kolumbija (9), Turska (8), Meksiko (7), Australija (6), Kosovo (5), Albanija (5), Tajland (4), SAD (3) Kuba (2) i po jedna osoba iz Perua, Rusije, Egipta… Na otok Hvar u sve većem broju stižu i državljani iz Europske unije. Tako ih je do kraja srpnja s odobrenim boravkom bilo ukupno 348, a prošle godine tek 225. Najviše ih je iz Njemačke (57), Slovenije (38), Velike Britanije (33). Međutim, oni su pravo na boravak dobili po raznim osnovama, tek su 122 čija je svrha boravka rad. Novinar je zaključio: »Eto, na našem najsunčanijem škoju više ništa nije čudo, otočani su očito tek početkom ove godine shvatili da su ostali bez mladosti kada su iz svojih dvora donekle s nevjericom gledali Indijce kako im po Hvaru grade pločnike. Sada su na to područje dodatno stigli stranci sa svih strana svijeta i momentalno ih je, bez turista, gotovo dvije tisuće.«
