Kakvi se međuljudski odnosi grade posredovanjem društvenih mreža? Provodi li se danas na Facebooku, Instagramu i drugim platformama previše vremena? Što zapravo suvremeni pojedinac traži na tim mrežama?
Ta često postavljana pitanja ponovio je i projekt »Obitelj i mediji«, a odgovore je ponudio na temelju rezultata fokus-grupe s dvadesetak odraslih američkih građana koju je nedavno proveo američki istraživački centar »Pew«.
Novost koju otkriva američko istraživanje odnosi se na pitanje sigurnosti u virtualnom prostoru. Većina je sudionika fokus-grupe, naime, rekla da unaprijed promišlja što je dobro objaviti na kojoj društvenoj mreži i kakve rizike i posljedice određeni sadržaj donosi. Ta »nesigurnost« odnosi se prije svega na nekoliko vrsta problema koji su dio stvarnosti društvenih mreža: krađu identiteta i nedopušten utjecaj takozvanih trećih strana, a napose na osjećaj da se nešto što je jednom zapisano na internetu jednostavno više nikada ne može izbrisati. U tom su kontekstu sudionici »Pewova« istraživanja opisali društvenu mrežu Facebook kao mjesto u virtualnom prostoru na kojem »svi sve vide i sve prate«.
Tema fokus-grupe bila je i autentičnost. Većina se sugovornika složila da biti na društvenim mrežama nije isto što i biti u stvarnom životu te da virtualni prostor zapravo i nije mjesto na kojem oni uopće žele predstaviti »stvarnoga sebe«. Napose, istraživanje centra »Pew« sudionike je potaknulo na raspravu o odgovornosti vlasnika društvenih mreža. Rasprava se dotaknula i problema »demokratičnosti« na društvenim mrežama, odnosno fenomena da postoje dopuštena i nepodobna stajališta, koja algoritmi gotovo automatizmom uklanjaju. U fokusu rasprave našli su se i mladi te štetan utjecaj koje suvremene mreže imaju ponajprije na njihovu socijalizaciju.
