Smijeh je dio univerzalnoga jezika osnovnih emocija koje svi ljudi prepoznaju. Dobrobiti humora i smijeha spominju se čak i u Bibliji: »Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.«

Veselo srce – pola zdravlja«, kaže narodna poslovica, a tu narodnu mudrost potvrđuju i brojna znanstvena istraživanja. Upravo je iz toga razloga šezdesetih godina prošloga stoljeća pokrenut niz istraživanja o utjecaju smijeha na ljudsko zdravlje te se razvila gelotologija, odnosno znanost o utjecaju smijeha na ljudsko tijelo (grč. gelos – smijeh). Ljudske emocije, kao što su tjeskoba, depresija, strah, radost i smijeh, snažno utječu na psihološke i fiziološke procese. Smijeh je dio univerzalnoga jezika osnovnih emocija koje svi ljudi prepoznaju. Dobrobiti humora i smijeha spominju se čak i u Bibliji: »Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.«

17 puta
dnevno nasmiju se u prosjeku odrasle osobe, a djeca čak 300 puta

Postoji mnogo povijesnih ilustracija o humoru i medicini. Na primjer, stari grčki liječnici, kao dodatak terapiji, propisivali su posjet kazališnim komedijama kao važan dio procesa ozdravljenja. U 14. stoljeću francuski kirurg Henri de Mondeville humorom je nastojao pacijentima smanjiti bol tijekom operacije, a humor je bio i terapija za pomoć u oporavku. Martin Luther, njemački svećenik, također se koristio humorom te je savjetovao pojedincima s depresijom da se ne izoliraju, nego da se okruže prijateljima koji se mogu šaliti i nasmijati ih.

1 minuta
smijanja ima jednak učinak kao 10 vježba na spravi za veslanje
ili 15 minuta na sobnom biciklu

William F. Fry, profesor psihologije na Sveučilištu Stanford, bio je jedan od prvih znanstvenika koji su istraživali utjecaj humora na zdravlje. On je objavio brojne i utjecajne studije o fiziološkim procesima koji se događaju tijekom smijeha. U jednom istraživanju pomoću pulsnoga oksimetra istražio je promjenu zasićenja kisikom nakon tri minute neprekidna smijeha. Premda nije bilo promjene u zasićenju kisikom, smijeh je doveo do povećane ventilacije pluća, povećane mišićne aktivnosti, povećanja minutnoga volumena srca i stvaranja snažnoga izdisaja koji bi mogao mobilizirati i ukloniti sekret iz pluća. Frey je u svojim brojnim istraživanjima zaključio da smijeh poboljšava cirkulaciju krvi, smanjuje rizik od infarkta i moždanoga udara, podiže raspoloženje i smanjuje napetost. Slične rezultate pokazale su i novije studije koje je proveo Michael Miller, direktor Centra za preventivnu kardiologiju na Medicinskom centru Sveučilišta u Marylandu. Miller i njegovi kolege dokumentirali su da je smijeh povezan s boljim funkcijama krvnih žila. Naime, znanstvenici su otkrili da psihički stres negativno utječe na endotel (unutrašnji sloj) krvnih žila uzrokujući njihovo stezanje, upalni odgovor i moguće nakupljanje kolesterola, potičući na koronarnu arterijsku bolest. Njegova istraživanja također su potvrdila da se tijekom smijeha proširuju krvne žile i povećava protok krvi.

20 sekunda
intenzivnoga smijeha u tijelu i mozgu čovjeka
proizvede učinak jednak učinku trominutnoga vježbanja aerobike
Humor za ublažavanje boli

Osim toga, iako nisu izravno vidljive, emocije također utječu na imunosnu funkciju. Konkretno, znanstvene studije dokumentiraju snažnu vezu između emocionalnoga statusa i funkcioniranja imunosnoga i neuroendokrinoga sustava. Psihoneuroimunologija, koja ispituje složene interakcije između živčanoga i imunosnoga sustava, zasnovana je 1970-ih godina. U početku se novo područje istraživanja smatralo kontroverznim. Međutim, znanstveni dokazi podupiru uvjerenje da ljudske emocije, um i tijelo komuniciraju kroz složeni tok hormona, citokina i neuropeptida. Brojni znanstveni dokazi koji podupiru odnos emocija, uma i tijela jasno pokazuju da raspoloženje, misli i osjećaji uvelike utječu na imunosni sustav i opće zdravlje. Lee S. Berk, znanstvenik i liječnik iz Kalifornije, koji proučava neuroendokrine i imunosne učinke pozitivnih emocija, proveo je pionirske studije o psihoneuroimunologiji i utjecaju humora na hipotalamusno-hipofizno-adrenalnu os i simpatički živčani sustav. U nekoliko studija potvrdio je da humor povećava proizvodnju antitijela, sastojaka adaptivnoga imunosnoga sustava, kao i endorfina, prirodnih sredstava za ublažavanje boli u tijelu. Ta spoznaja posebno je važna za oboljele od malignih i autoimunih bolesti, za koje je poznato da su povezane i s poremećajem imuniteta. Osim toga, humor je veoma koristan kao alternativni oblik terapije oboljelih, posebno u smanjenju anksioznosti i bola.

pola sata
gledanja komedije znatno povećava razinu imunoglobulina A u tijelu
koji štiti od prehlade i gripe

Spomenuti znanstvenici samo su neki od mnogih koji istražuju zdravstvene prednosti humora, a njihove su spoznaje pokrenule važne mehanizme za provođenje terapijskih aktivnosti pomoću humora, od kojih je među ostalim i dolazak »klaunova« na dječje bolničke odjele s ciljem da oraspolože bolesnu djecu i na taj im način olakšaju boravak u bolnici i pospješe liječenje.

10 minuta
smijeha sagori 40 kalorija,
što znači da za godinu dana osoba izgubi dva kilograma
Smijeh i socijalno zdravlje
Iz dosadašnjih spoznaja dobro je dokumentirano i općenito prihvaćeno da ljudske emocije komuniciraju s umom i tijelom složenim i moćnim načinima koji utječu na zdravlje. Primjer za to je i kompleksan i snažan placebo-efekt koji proizvodi neaktivni lijek koji je djelotvoran zbog uvjerenja pacijenta da je djelotvoran. Smijeh djeluje pozitivno jer čovjek mora biti opušten kako bi se nasmijao i upravo taj pozitivan osjećaj može poboljšati zdravlje. Poznato je iz osobnih iskustava da emocije mijenjaju otkucaje srca, krvni tlak, znojenje, obrasce spavanja, rad crijeva, apetit i brojne druge funkcije organizma. Kada je riječ o humoru, on ima posebnu ulogu jer osim što djeluje okrjepljujuće, izvor je društvenoga povezivanja. Kada ljudi dijele smijeh, postoji posebna veza između njih. Ljudi se uglavnom ne smiju ljudima koji im se ne sviđaju. Za pojavu pravoga smijeha mora postojati i potrebno povjerenje. Smijeh premošćuje jaz među ljudima i zbližava ih, a sve to utječe i na socijalno zdravlje.

IZVORPrilika 148/2019.
Prethodni članakUZ ČITANJA 2. VAZMENE NEDJELJE »Kao što mene posla Otac i ja šaljem vas«
Sljedeći članakIDENTITETI NIČU KAO GLJIVE POSLIJE KIŠE Previd feminističkoga pristupa: tržište je nemilosrdno prema oba spola