BESPLATNA TERAPIJA Smijeh je lijek darovan čovjeku

Veselo srce – pola zdravlja«, kaže narodna poslovica, a tu narodnu mudrost potvrđuju i brojna znanstvena istraživanja. Upravo je iz toga razloga šezdesetih godina prošloga stoljeća pokrenut niz istraživanja o utjecaju smijeha na ljudsko zdravlje te se razvila gelotologija, odnosno znanost o utjecaju smijeha na ljudsko tijelo (grč. gelos – smijeh). Ljudske emocije, kao što su tjeskoba, depresija, strah, radost i smijeh, snažno utječu na psihološke i fiziološke procese. Smijeh je dio univerzalnoga jezika osnovnih emocija koje svi ljudi prepoznaju. Dobrobiti humora i smijeha spominju se čak i u Bibliji: »Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.«

Postoji mnogo povijesnih ilustracija o humoru i medicini. Na primjer, stari grčki liječnici, kao dodatak terapiji, propisivali su posjet kazališnim komedijama kao važan dio procesa ozdravljenja. U 14. stoljeću francuski kirurg Henri de Mondeville humorom je nastojao pacijentima smanjiti bol tijekom operacije, a humor je bio i terapija za pomoć u oporavku. Martin Luther, njemački svećenik, također se koristio humorom te je savjetovao pojedincima s depresijom da se ne izoliraju, nego da se okruže prijateljima koji se mogu šaliti i nasmijati ih.

William F. Fry, profesor psihologije na Sveučilištu Stanford, bio je jedan od prvih znanstvenika koji su istraživali utjecaj humora na zdravlje. On je objavio brojne i utjecajne studije o fiziološkim procesima koji se događaju tijekom smijeha. U jednom istraživanju pomoću pulsnoga oksimetra istražio je promjenu zasićenja kisikom nakon tri minute neprekidna smijeha. Premda nije bilo promjene u zasićenju kisikom, smijeh je doveo do povećane ventilacije pluća, povećane mišićne aktivnosti, povećanja minutnoga volumena srca i stvaranja snažnoga izdisaja koji bi mogao mobilizirati i ukloniti sekret iz pluća. Frey je u svojim brojnim istraživanjima zaključio da smijeh poboljšava cirkulaciju krvi, smanjuje rizik od infarkta i moždanoga udara, podiže raspoloženje i smanjuje napetost. Slične rezultate pokazale su i novije studije koje je proveo Michael Miller, direktor Centra za preventivnu kardiologiju na Medicinskom centru Sveučilišta u Marylandu. Miller i njegovi kolege dokumentirali su da je smijeh povezan s boljim funkcijama krvnih žila. Naime, znanstvenici su otkrili da psihički stres negativno utječe na endotel (unutrašnji sloj) krvnih žila uzrokujući njihovo stezanje, upalni odgovor i moguće nakupljanje kolesterola, potičući na koronarnu arterijsku bolest. Njegova istraživanja također su potvrdila da se tijekom smijeha proširuju krvne žile i povećava protok krvi.

Osim toga, iako nisu izravno vidljive, emocije također utječu na imunosnu funkciju. Konkretno, znanstvene studije dokumentiraju snažnu vezu između emocionalnoga statusa i funkcioniranja imunosnoga i neuroendokrinoga sustava. Psihoneuroimunologija, koja ispituje složene interakcije između živčanoga i imunosnoga sustava, zasnovana je 1970-ih godina. U početku se novo područje istraživanja smatralo kontroverznim. Međutim, znanstveni dokazi podupiru uvjerenje da ljudske emocije, um i tijelo komuniciraju kroz složeni tok hormona, citokina i neuropeptida. Brojni znanstveni dokazi koji podupiru odnos emocija, uma i tijela jasno pokazuju da raspoloženje, misli i osjećaji uvelike utječu na imunosni sustav i opće zdravlje. Lee S. Berk, znanstvenik i liječnik iz Kalifornije, koji proučava neuroendokrine i imunosne učinke pozitivnih emocija, proveo je pionirske studije o psihoneuroimunologiji i utjecaju humora na hipotalamusno-hipofizno-adrenalnu os i simpatički živčani sustav. U nekoliko studija potvrdio je da humor povećava proizvodnju antitijela, sastojaka adaptivnoga imunosnoga sustava, kao i endorfina, prirodnih sredstava za ublažavanje boli u tijelu. Ta spoznaja posebno je važna za oboljele od malignih i autoimunih bolesti, za koje je poznato da su povezane i s poremećajem imuniteta. Osim toga, humor je veoma koristan kao alternativni oblik terapije oboljelih, posebno u smanjenju anksioznosti i bola.

Spomenuti znanstvenici samo su neki od mnogih koji istražuju zdravstvene prednosti humora, a njihove su spoznaje pokrenule važne mehanizme za provođenje terapijskih aktivnosti pomoću humora, od kojih je među ostalim i dolazak »klaunova« na dječje bolničke odjele s ciljem da oraspolože bolesnu djecu i na taj im način olakšaju boravak u bolnici i pospješe liječenje.