BIJELI KRIŽEVI ZA SVE ŽRTVE Fenomen Groblja mira razotkriva se na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

Želja za povijesnom istinom, kulturom sjećanja, čišćenjem pamćenja, oblikovanjem javnoga sjećanja te pomirbom i oprostom dovela je do fenomena memorijalnoga Groblja mira na Bilima u župi Goranci u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Na posebnom terenu izvan naselja, uz kapelu posvećenu sv. Josipu, prije osam godina podignuto je Groblje mira povodom Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima i od tada se redovito slave mise 23. kolovoza. Ovogodišnje misno slavlje predslavio je biskup hercegovačkih biskupija Petar Palić, koji je među ostalim rekao: »Dokle god povijest počiva na neistinama i mitovima, na jednostranom pogledu na stvarnost, budućnost počiva na klimavima nogama. Kako bismo bili korak bliže istini, Europski je parlament 2008. godine donio rezoluciju kojom je pozvao sve svoje članice na obilježavanje Dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, komunizma, nacizma i fašizma.«

Groblje mira neprestance se dopunjuje križevima, a do sada je postavljeno tri tisuće bijelih križeva s podatcima: imenom i prezimenom, imenom otca, danom rođenja i danom ubojstva. U unikatno groblje koje prošlost otkida zaboravu do sada su postavljeni križevi žrtvama Drugoga svjetskoga rata i poraća s područja Mostara, Širokoga Brijega, Čitluka i Posavine. Uz sustavne popise žrtava, voditelji Groblja mira navode da je plan postaviti još oko šest tisuća križeva žrtvama Drugoga svjetskoga rata i poraća s drugih područja, od srednje Bosne do Bekije i drugih krajeva Bosne i Hercegovine. Jednoobrazne križeve izrađuje klesarska radnja »Mozaik Brekalo« iz Mostara, a postavljaju se planski, čime se želi poručiti da su sve žrtve jednako vrijedne. U prvoj se fazi podižu križevi za žrtve Drugoga svjetskoga rata i poraća, ponajviše što zub vremena opasno prijeti da padnu u zaborav. Nakon toga prelazi se na podizanje križeva za žrtve iz obrambenoga Domovinskoga rata, a već sada s njima ih povezuje replika vukovarskoga križa. Jedinstveno groblje ne pravi razlike među žrtvama, nego otkida zaboravu istinu o zločinu koji su počiniti totalitarni režimi, a kako je istaknuo biskup Palić: »Moralna je dužnost svih nas boriti se za istinu i očuvati spomen na ubijene.«