U središtu najpoznatijega europskoga hodočasničkoga puta Camina na sjeverozapadu Španjolske u predbožićno vrijeme rijetko se mogu susresti hodočasnici pješaci s ruksacima i torbama na ulicama, u crkvama, hodočasničkom centru… Sezona hodočašća Puta sv. Jakova intenzivno traje od travnja do kraja listopada, a upravo je oko Božića »zatišje«. Razlog je i vrlo praktičan – taj dio Španjolske, Galicija, u zimskim mjesecima uopće ne podsjeća na mediteransku zemlju, a kada smo ga posjetili početkom prosinca, dominirali su niski oblaci, velika vlaga i česta kiša – uvjeti koji otežavaju pješačenje.
Ipak, po mnogo čemu se vidi da se došlo u mjesto snažno obilježeno duhovnošću – ne samo da stari dio grada obiluje crkvama i veličanstvenom katedralom koja čuva grob sv. Jakoba apostola, nego se i na običnoj misi tijekom radnoga dana u katedrali – u kojoj su u posljednja tri desetljeća molila sva trojica papa – mogu susresti mnogi Španjolci koji su u Santiago de Compostelu stigli organiziranim prijevozom ili samostalno kako bi ispunili svoj zavjet.
I oni su vjerojatno pridodani brojci od gotovo pola milijuna hodočasnika koji su u 2023. godini posjetili »hodočasničku prijestolnicu sv. Jakova«, jer prema brojkama koje se detaljno vode najavljuje se da bi ova godina mogla biti rekordna po broju hodočasnika…
Božić u Galiciji po mnogočemu podsjeća na slavlja i u drugim europskim regijama. Ukrašeno središte s mnoštvom lampica i rasvjete, a na glavnom trgu Obradoiro uz pročelje katedrale sv. Jakova stoji visoka jela. Uz božićne dekoracije našlo se mjesta i za novorođeno Dijete u jaslama te Blaženu Djevicu Mariju i sv. Josipa. Možda ih je i iznenađujuće vidjeti u snažno sekulariziranoj Španjolskoj, koja se – očito – ne odriče svoje tradicije. Kanonik u Nadbiskupiji Santiago de Compostela mons. Francisco Buide ispričao nam je kako se u Galiciji slavi otajstvo Kristova rođenja. Istaknuo je da je ono slično tradiciji u ostalim dijelovima Španjolske i Italije, a najčešće se veže uz izradu jaslica te prikaze Betlehema u kućama, župama, školama. »Ponekad to postane zanimljiva ruta u božićno vrijeme – posjetiti izrađene jaslice na različitim mjestima. I taj prikaz ne odražava uvijek vjerno ambijent Betlehema, Jeruzalema, Nazareta u Isusovo doba, nego su prikazi često aktualizirani i mogu se vidjeti neki dijelovi našega podneblja i kulture. To je divno jer pokazuje što nam Kristovo otajstvo znači danas«, ističe mons. Buide. Spominje i tradicionalne božićne pjesme na galicijskom jeziku, koji više podsjeća na portugalski nego na španjolski jezik. Neizostavan je dio i »božićna gastronomija«, nastavlja španjolski svećenik, ali tvrdi da ona ide dalje od pripreme specifičnih jela i slastica, njezin je smisao – okupljanje obitelji i prijatelja u blagdansko vrijeme.
S obzirom na to da naš sugovornik redovito slavi mise u katedrali sv. Jakova u Santiago de Composteli te se susreće s brojnim hodočasnicima koji radnim danom dolaze na neku od pet misa, kaže da se u ovo božićno vrijeme rijetko mogu susresti hodočasnici pješaci. To su češće oni koji žele hodočastiti u miru, ne i u samoći, nego u vrijeme manje gužve u potrazi za duhovnošću. »Nedvojbeno je da je Put sv. Jakova postao vrlo zanimljiva ruta pa privlači mnogo ljudi iz cijeloga svijeta s različitim religijskim tradicijama, pa čak i one koji su prilično daleko od bilo kakvoga prakticiranja vjere.
Camino upućuje na vjeru i duhovnost, duhovna iskustva. Santiago de Compostelu vidim kao mjesto susreta s Bogom u ovom vremenu sekularizma u Galiciji za cijeli svijet«, svjedoči kanonik Buide.
Upravo se zato i Nadbiskupija Santiago de Compostela trudi odgovoriti na sve duhovne potrebe hodočasnika pa su brojni svećenici i laici angažirani u pastoralnoj brizi – od pružanja logističke potpore hodočasnicima do svećenika koji slave mise, propovijedaju i ispovijedaju hodočasnike na mnogobrojnim jezicima. »U vrijeme kada dolazi najviše hodočasnika – od travnja do listopada – u Santiago de Compostelu dolaze svećenici iz različitih biskupskih konferencija u Europi: Francuske, Nizozemske, Njemačke, Engleske i Italije, kako bi se skrbili za hodočasnike«, pojašnjava nam mons. Buide.
U toj pomoći hodočasnicima važnu ulogu imaju i katolički skauti, njih stotinjak u Santiagu, a njihov se broj povećana na oko četiri stotine ako se uzme u obzir cijela regija Galicija. O katoličkim skautima govori nam 23-godišnja studentica medicine, voditeljica skauta Anita Villas. »Biti skaut u Santiagu de Composteli je povlastica. Naši skauti imaju priliku vrlo često susresti skaute iz drugih zemalja jer ovdje imamo centar i primamo skaute svih nacionalnosti«, kaže Anita Villas i ističe da su skautske skupine vezane uz župe i redovničke zajednice.
