Nakon dugih zimskih mjeseci te epidemije koronavirusa koja je uslijedila i zbog koje su bila zatvorena dječja i športska igrališta, a ljudi se povukli u svoje domove, ljudski organizam vapi za dobrom kupkom zraka i sunca, mirisa prirode i osjećaja slobode. No nisu isključivo posebne mjere zaštite od epidemije uzrok neaktivnosti jer su i prije toga prepunjeni kafići u gradovima i selima jasno pokazivali sliku životnoga stila ljudi. Od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati šetnice za obitelji često su bili trgovački centri, a ispijanje kave i pića u kafićima već je dugi niz godina modus vivendi. U aktivnostima premještanja iz stolca u uredu ili učionici na stolac u kafiću, pa nakon toga na sjedeću garnituru u stanu do buke od koje čovjek ne čuje ni vlastite misli preko zagušljivih prostora i zasićenosti obilja neonskih reklama gubila se povezanost s iskonskim oblicima opuštanja. I brzim pogledom vidljivo je da su dječje igre uglavnom usmjerene na sve napredniju tehnologiju, a zajedništvo obitelji unutar konzumerističkih izleta u kupnji potrebnih, manje potrebnih i nepotrebnih artikala. I sve to začinjeno je stalnom napetošću u borbi za sigurnost egzistencije u kompetitivnom društvu u kojem se čovjek izgubi u mnoštvu, a njegova individualnost postaje nevidljiva poput zrna pijeska u pješčanoj dini. U tom ritmu nastavljaju se vikendi i blagdani, a da nema dodira s prirodom i iskonskoga zajedništva, što često dovodi do nedjeljnih ili blagdanskih neuroza koje je izvrsno opisao utemeljitelj logoterapije Viktor Frankl.
Na dio životnoga ritma suvremeni čovjek zaista teško može utjecati, no ostaje mu još uvijek dovoljno za zbližavanje s prirodom koja je tu u parku, livadi, šumi, koja je besplatna i nudi čudesna remek-djela za svih pet ljudskih osjetila.
Odlazak u prirodu nije samo razonoda, nego je sredstvo za oporavak tijela i uma od problema svakodnevnice, premorenosti i stresa. Kad se govori o boravku u prirodi, svakako posebno mjesto zauzima boravak u šumi koja svojim okruženjem stvara posebno ozračje za osvježenje tijela i uma. Iako su to znali i predci, znanstvena su istraživanja pokazala iznimne rezultate pozitivne povezanosti boravka u šumi i zdravlja. Upravo je iz toga razloga japanska vlada na osnovi znanstvenih istraživanja 1982. godine uvela pojam šumske kupke (shinrin yoku), kao način promoviranja nacionalnoga zdravlja i boravka u prirodi. Šumsko je kupanje šetnja kroz šumu i upijanje svih njezinih blagodati. Tako je nastala »šumska medicina« kao interdisciplinarna znanost koja sadrži elemente alternativne i preventivne medicine. Kupanje u šumskom zraku osnovni je program šumske medicine. Uključuje izlaganje aromatičnim molekulama drveća šume i šumskoga tla, zelenoj boji biljaka, šumu vodopada i potoka, pjevanju ptica, konzumaciji šumskih plodova. Od 2000. godine na Harvardu postoji ljetna škola šumske medicine, a taj trend postao je popularan i u Europi. Među zemljama Europe šumska medicina postala je važan dio preventivnih programa unaprjeđenja zdravlja u Finskoj, Norveškoj, Sjevernoj Irskoj i Škotskoj. Šetnja, vježbe, terapija bojama, zvukovima, pokretom, mirisima, obrok i druženje u prirodi samo su neki od raznolikih programa za opuštanje.
Brojna su istraživanja potvrdila da boravak u šumi uvelike utječe na redukciju stresa, a time i na prevenciju brojnih zdravstvenih problema poput glavobolja, visokoga krvnoga tlaka i drugih srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti, kožnih bolesti, astme i artritisa, malignih bolesti. No i ostali »zeleni« prostori poput parkova imaju sličan učinak. Provedeno je i istraživanje koje je uključilo eksperiment mjerenja kortizola (hormona stresa) u slini među ispitanicima koji su boravili u urbanom parku i urbanoj šumi smještenoj u Helsinkiju te u gradskom središtu kao kontrolnom okruženju. Rezultati su pokazali da čak i kratkoročni posjeti prirodnim područjima imaju pozitivne učinke na ublažavanje stresa u usporedbi s izgrađenim okolišem, odnosno manju količinu hormona stresa. Boravak u prirodi potiče osjećaj svježine, snage i koncentracije te olakšava san. Stoga treba promisliti o promjeni navika druženja, posebno vikendima i blagdanima. Trgovačke centre zamijeniti hodanjem stazama obloženim šuškavim lišćem, a umjesto »kave na špici« popiti kavu u termosici mirisom spojenom s mirisima trave, drveća, cvijeća. Obiteljska i prijateljska okupljanja, ali i samostalne šetnje mogu biti riznica otkrivanja novih sadržaja, osjećaja, nekih novih radosti u novom, zdravijem stilu života. »Kupke« u zelenilu ili »šumski wellnes« unose istodobno razigranost i mirnoću, opuštenost i aktivnost, poput multivitaminskoga koktela za fizičko i mentalno zdravlje.
