Odlazak u prirodu nije samo razonoda, nego je sredstvo za oporavak tijela i uma od problema svakodnevnice, premorenosti i stresa

Nakon dugih zimskih mjeseci te epidemije koronavirusa koja je uslijedila i zbog koje su bila zatvorena dječja i športska igrališta, a ljudi se povukli u svoje domove, ljudski organizam vapi za dobrom kupkom zraka i sunca, mirisa prirode i osjećaja slobode. No nisu isključivo posebne mjere zaštite od epidemije uzrok neaktivnosti jer su i prije toga prepunjeni kafići u gradovima i selima jasno pokazivali sliku životnoga stila ljudi. Od ranih jutarnjih do kasnih večernjih sati šetnice za obitelji često su bili trgovački centri, a ispijanje kave i pića u kafićima već je dugi niz godina modus vivendi. U aktivnostima premještanja iz stolca u uredu ili učionici na stolac u kafiću, pa nakon toga na sjedeću garnituru u stanu do buke od koje čovjek ne čuje ni vlastite misli preko zagušljivih prostora i zasićenosti obilja neonskih reklama gubila se povezanost s iskonskim oblicima opuštanja. I brzim pogledom vidljivo je da su dječje igre uglavnom usmjerene na sve napredniju tehnologiju, a zajedništvo obitelji unutar konzumerističkih izleta u kupnji potrebnih, manje potrebnih i nepotrebnih artikala. I sve to začinjeno je stalnom napetošću u borbi za sigurnost egzistencije u kompetitivnom društvu u kojem se čovjek izgubi u mnoštvu, a njegova individualnost postaje nevidljiva poput zrna pijeska u pješčanoj dini. U tom ritmu nastavljaju se vikendi i blagdani, a da nema dodira s prirodom i iskonskoga zajedništva, što često dovodi do nedjeljnih ili blagdanskih neuroza koje je izvrsno opisao utemeljitelj logoterapije Viktor Frankl.

Remek-djela za ljudska osjetila

Na dio životnoga ritma suvremeni čovjek zaista teško može utjecati, no ostaje mu još uvijek dovoljno za zbližavanje s prirodom koja je tu u parku, livadi, šumi, koja je besplatna i nudi čudesna remek-djela za svih pet ljudskih osjetila.

Čak i kratkoročni posjeti prirodnim područjima imaju pozitivne učinke na ublažavanje stresa u usporedbi s izgrađenim okolišem, odnosno manju količinu hormona stresa. Boravak u prirodi potiče osjećaj svježine, snage i koncentracije te olakšava san

Odlazak u prirodu nije samo razonoda, nego je sredstvo za oporavak tijela i uma od problema svakodnevnice, premorenosti i stresa. Kad se govori o boravku u prirodi, svakako posebno mjesto zauzima boravak u šumi koja svojim okruženjem stvara posebno ozračje za osvježenje tijela i uma. Iako su to znali i predci, znanstvena su istraživanja pokazala iznimne rezultate pozitivne povezanosti boravka u šumi i zdravlja. Upravo je iz toga razloga japanska vlada na osnovi znanstvenih istraživanja 1982. godine uvela pojam šumske kupke (shinrin yoku), kao način promoviranja nacionalnoga zdravlja i boravka u prirodi. Šumsko je kupanje šetnja kroz šumu i upijanje svih njezinih blagodati. Tako je nastala »šumska medicina« kao interdisciplinarna znanost koja sadrži elemente alternativne i preventivne medicine. Kupanje u šumskom zraku osnovni je program šumske medicine. Uključuje izlaganje aromatičnim molekulama drveća šume i šumskoga tla, zelenoj boji biljaka, šumu vodopada i potoka, pjevanju ptica, konzumaciji šumskih plodova. Od 2000. godine na Harvardu postoji ljetna škola šumske medicine, a taj trend postao je popularan i u Europi. Među zemljama Europe šumska medicina postala je važan dio preventivnih programa unaprjeđenja zdravlja u Finskoj, Norveškoj, Sjevernoj Irskoj i Škotskoj. Šetnja, vježbe, terapija bojama, zvukovima, pokretom, mirisima, obrok i druženje u prirodi samo su neki od raznolikih programa za opuštanje.

»Kupke« u zelenilu protiv stresa

Brojna su istraživanja potvrdila da boravak u šumi uvelike utječe na redukciju stresa, a time i na prevenciju brojnih zdravstvenih problema poput glavobolja, visokoga krvnoga tlaka i drugih srčano-žilnih bolesti, šećerne bolesti, kožnih bolesti, astme i artritisa, malignih bolesti. No i ostali »zeleni« prostori poput parkova imaju sličan učinak. Provedeno je i istraživanje koje je uključilo eksperiment mjerenja kortizola (hormona stresa) u slini među ispitanicima koji su boravili u urbanom parku i urbanoj šumi smještenoj u Helsinkiju te u gradskom središtu kao kontrolnom okruženju. Rezultati su pokazali da čak i kratkoročni posjeti prirodnim područjima imaju pozitivne učinke na ublažavanje stresa u usporedbi s izgrađenim okolišem, odnosno manju količinu hormona stresa. Boravak u prirodi potiče osjećaj svježine, snage i koncentracije te olakšava san. Stoga treba promisliti o promjeni navika druženja, posebno vikendima i blagdanima. Trgovačke centre zamijeniti hodanjem stazama obloženim šuškavim lišćem, a umjesto »kave na špici« popiti kavu u termosici mirisom spojenom s mirisima trave, drveća, cvijeća. Obiteljska i prijateljska okupljanja, ali i samostalne šetnje mogu biti riznica otkrivanja novih sadržaja, osjećaja, nekih novih radosti u novom, zdravijem stilu života. »Kupke« u zelenilu ili »šumski wellnes« unose istodobno razigranost i mirnoću, opuštenost i aktivnost, poput multivitaminskoga koktela za fizičko i mentalno zdravlje.

IZVORPrilika br. 4-6/2020.
Prethodni članakPOBJEDA NAD PROIZVOĐAČIMA TEFLONSKOGA OTROVA »Tamne vode« i svijetli primjeri
Sljedeći članakU POSJETU MUZEJU Obnovljen Franjevački muzej Vukovar