U vrućim, ljetnim mjesecima voda je izvrstan način osvježenja, ali i dodatni doprinos zdravlju. Osim u moru, rijekama i jezerima, ljetna se osvježenja često potraže i u bazenima. Bilo da je riječ o toplicama, gradskim ili privatnim bazenima, boravak u vodi donosi zadovoljstvo svima, a posebno najmlađima. Učinak vode opuštajući je za um pa se stoga smatra važnim i u smanjenju stresa. Osim toga, boravak u bazenima, na otvorenom, povezuje čovjeka s prirodom, što dodatno djeluje na opuštanje i osjećaj zadovoljstva. Učinak vode je regenerirajući za organizam jer uronjenost u vodu potiče cirkulaciju krvi i limfne tekućine, čime se poboljšava odstranjenje štetnih tvari iz organizma, jača imunitet i doprinosi cjelokupnoj dobrobiti organizma. Nadalje, voda opušta zglobove i mišiće, čime smanjuje njihovu bolnost i poboljšava pokretljivost. Najbolja iskoristivost vode za zdravlje postiže se plivanjem, koje je jedna od važnijih športskih aerobnih aktivnosti jer aktivira cijelo tijelo. Plivanjem se posebno osnažuje krvožilni i dišni sustav jer učvršćuje krvne žile te povećava kapacitet pluća, čime se poboljšava cirkulacija i tijelo bolje opskrbljuje kisikom. Utrošak kalorija plivanjem dva je puta veći nego hodanjem pa je korisno u skidanju kilograma, smanjenju razine masnoća i šećera u krvi. Kod djece je posebno važno u razvoju mišićno-koštanoga sustava. Osim plivanja, u bazenima se mogu provoditi i vježbe u vodi, koje su posebno učinkovite za jačanje tonusa mišića jer je otpor vode znatno veći od otpora zraka, a zglobovi, mišići i ligamenti pod mnogo su manjim opterećenjem u vodi. Za onu najmlađu populaciju, uza sve dobrobiti kupanja u bazenu, posebnu radost čine razne igre u vodi, pogotovo ako su u društvu roditelja, braće ili vršnjaka.
Uza sve blagodati koje pruža kupanje u bazenu, postoje i određeni zdravstveni rizici koji su povezani s korištenjem bazena. U prvom redu to su razne infekcije. Što je manja i slabije protočna vodena površina, veća je mogućnost infekcije zbog veće koncentracije štetnih mikroorganizama u vodi. Infekcije se u organizam unesu kroz sluznice oka, uha, spolovila, oštećenjima na koži, gutanjem vode, a ponekad i udisanjem. Gutanjem zaražene vode u bazenu (što je najčešće prisutno kod djece) dolazi do crijevnih infekcija s najčešćim simptomom proljeva, no mogu biti izraženi i jači simptomi s povraćanjem, osipom i temperaturom. Preko sluznica najčešće se mogu dobiti upale oka, uha, upala mokraćnih putova i upale sinusa i grla. Iako rijetko, moguće su i upale moždane ovojnice.
Vrijednost pH u vodi bazena treba biti u granicama od 7,1 do 7,4. Ako je pH niži od 7,2 ili viši od 7,4, onda sredstva dodana u vodu radi održavanja čistoće vode ne će djelovati punim intenzitetom. U takvim slučajevima voda je podložna razvoju bakterija, alga i ostalih mikroorganizama.
Prisutnost bakterija, najčešće stafilokoka i streptokoka, može izazivati razne infekcije kože i potkožnoga tkiva, posebno ako osoba ima ozljedu na koži preko koje uzročnik može ući u organizam. No, prema statističkim pokazateljima, najčešće infekcije u bazenima su razne gljivične infekcije. Toplo i vlažno okružje pogodno je za razvoj gljivica, a najčešća gljivična infekcija koja se može dobiti na bazenima jest atletsko stopalo.
Osim toga, na bazenima se mogu prenijeti i virusne bradavice na stopalima. Velik broj ljudi na bazenima znači i veći rizik za razvoj infekcija, no održavanje javnih bazena provodi se prema strogim pravilima o sprječavanju infekcija pa, iako se infekcije događaju, one nisu učestale. S druge strane, privatni bazeni i razni plastični bazeni mogu biti velik izvor zaraze ako se vlasnici ne pridržavaju strogih pravila održavanja. Zbog pristupačnih cijena, sve više obitelji djeci kupuje plastične bazene za kupanje, no ne održavaju ih na zadovoljavajući način. Stoga upravo takvi bazeni mogu biti izvor raznih infekcija.
