BOŽIĆNI UKRASI I NAKIT: JABUKE, SLATKIŠI I TREPEREĆE LAMPICE Božićno drvce nekoć je bilo »jestivo«

Kićenje božićnoga drvca u Hrvatskoj se pojavljuje između dvaju svjetskih ratova

U Hrvatskoj se godišnje proda oko 250 tisuća božićnih drvaca, što je upola manje nego početkom devedesetih – pokazali su podatci od prije dvije godine, koji otkrivaju i da se povećava uvoz drvaca iz Mađarske, Danske i Njemačke. Neovisno o raskoši drvca, taj simbol suvremenoga Božića dio je obiteljskih domova i kuća jer je unošenje zelenila potkraj godine nekada imalo značenje prenošenja životne snage na okolinu, ljude i životinje. Neizostavan dio Badnjaka za mnoge je obitelji kićenje borova i grana raznovrsnim ukrasima, a upravo je taj nakit iz fundusa Etnografskoga muzeja u Zagrebu predstavljen na izložbi koja ostaje otvorena do 28. siječnja 2018. Kroz zbirku predmeta vezanih uz običaje i vjerovanja – oko 4200 ukrasa za božićno drvce, božićnu granu ili kinč s kraja 19. i iz 20. stoljeća – provela nas je autorica postava kustosica Danijela Križanec-Beganović te nas upoznala s mnogim specifičnostima i različitim izvedbama božićnih ukrasa – od primjerice perja, jabuka i soli do modernih ukrasa i lampica.

Tražena roba na sajmovima

Prevladavanje kićenja božićnoga drvca nad ukrašavanjem zelenim grančicama vrata, prozora, ograda i bunara u Hrvatskoj se pojavljuje između dvaju svjetskih ratova. »Posebnu pažnju uređenju prostora pridajemo u blagdansko vrijeme, što potvrđuju brojni oblici ukrašavanja tijekom blagdana. S višim životnim standardom razvijaju se i raznovrsni oblici takvih aktivnosti, što je vidljivo i na primjeru božićnoga nakita. Prateći vrste i oblike božićnih ukrasa kroz dulje razdoblje, vidljive su promjene, a kod onih izrađivanih kod kuće vidljiva je i sve veća dostupnost novih materijala i tehnika rabljenih za njihovu izradu«, uvodi u temu kustosica Križanec-Beganović, spominjući kako su se ukrasi od zelenila izrađivali kod kuće jer kupovnih ukrasa nije bilo na hrvatskom tržištu ili su bili vrlo skupi te su ih imućniji najčešće nabavljali iz Beča.

Neizostavan dio Badnjaka za mnoge je obitelji kićenje borova i grana raznovrsnim ukrasima, a upravo je taj nakit iz fundusa Etnografskoga muzeja u Zagrebu predstavljen na izložbi koja ostaje otvorena do 28. siječnja 2018.

Za nabavu zelenila i njegovo postavljanje u pravilu su bili zaduženi muškarci, a ukrase su izrađivale i postavljale uglavnom žene i djeca. Materijali koji su se rabili za izradu bili su oni dostupni u domaćinstvu, pa su se tako, uz voće, razne orašaste plodove i sjemenke, uglavnom izrađivali ukrasi od šarenoga papira koji se kupovao ili prikupljao od kupovnih proizvoda te ukrasi od slame i slanoga tijesta. Nakit za drvce, ali i materijali za izradu, kupovali su se i na sajmovima gdje su se nudili kao tražena roba u predbožićno doba.

Od svijeća do električnih lampica

Kako kaže sugovornica, među najraširenijim su ukrasima jabuke božićnice, kruške i šljive, orasi i lješnjaci obojeni zlatnom ili srebrnom bojom ili presvučeni sjajnim papirom. »Simbolizam jabuke je mnogostruk: osim biblijske simbolike ploda drva spoznaje i Adamove propasti, nosi simboliku mladosti, obnove, trajne svježine i zdravlja. Jabuke koje su se darivale pažljivo su birane kako bi bile zdrave i lijepe, a ponegdje su se i ukrašavale npr. iscrtavanjem voskom. Božićnicom su se osim jabuka nazivale i na različite načine izrađene kugle koje su se ukrašavale nizanjem oraha ili lješnjaka«, kazala je kustosica Križanec-Beganović.

Osim orašastim plodovima i voćem, drvce se ukrašavalo i svijećama, koje su se palile samo u najsvečanijim trenutcima kada se njihovo gorenje strogo nadziralo zbog opasnosti od požara jer je svjetlost sastavni dio i pučkoga božićnoga rituala. »Svjećice kojima se ukrašavalo drvce imaju dekorativnu funkciju, iako su im se često pridavala i razna druga značenja, poput toga da simboliziraju Isusa Krista. U pravilu su to bile manje svijeće koje bi se na drvce postavljale uz pomoć limene ukrasne kvačice koja je na sebi imala držač za svjećicu. Danas se više ne rabe zbog nepraktičnosti i zbog opasnosti od požara, a umjesto njih u upotrebi su različite električne lampice. Bez treperenja nizova raznobojnih svjetalaca suvremeno drvce gotovo nije zamislivo«, ističe kustosica.

Već se u najstarijim opisima navodi da su se drvca ukrašavala različitim keksima i slatkišima, kao i ukrasima od slanoga tijesta, a pojavom kupovnih slatkiša bomboni i čokoladice zamotane u sjajne omote također postaju uobičajeni ukrasi božićnoga zelenila. Te su ukrase posebno voljela djeca, a često bi ih i prije nego što je drvce bilo raskićeno potajice pojela, ostavljajući prazne omote na drvcu. Među zastupljene božićne ukrase sugovornica Križanec-Beganović ubraja i ukrase od papira, a u zbirci muzeja čuvaju se zvjezdice i torbice te tuljčići izrađeni od kartona i šarenoga papira iz 1937. godine. Ne smije se zaboraviti spomenuti karakteristično urešavanje božićnoga drvca licitarskim srcima različitih oblika, najčešće crvene boje.

Kako je božićna jela postala »novogodišnja«
Na izložbi u Etnografskom muzeju spomenuto je i kako su simbol Kristova rođenja – božićno drvce i običaji – tijekom komunističke vladavine bili povučeni iz javnoga prostora (posebice u godinama neposredno nakon Drugoga svjetskoga rata, između 1946. i 1948. godine). »Jedna od osnovnih simboličkih strategija koje je mehanizam vlasti tada stavio u pokret jest preimenovanje božićnoga drvca u novogodišnju jelu. Kako se radilo o, u pojedinim krajevima, vrlo živoj i žilavoj tradiciji, tadašnja se vlast koristila suptilnim oblicima represije naloživši Ministarstvu šuma da osigura dovoljnu količinu jela vodeći računa da se to osigura, ne na Božić, nego na Novu godinu. Unatoč ustoličenju novoga kalendara socijalističkih praznika i dokidanju javnoga slavljenja tradicijskih i vjerskih blagdana, proslava Božića i kićenje božićnoga drvca u domovima nije odumrlo niti je bilo zaboravljeno«, istaknula je kustosica Danijela Križanec-Beganović.

IZVORGlas Koncila br. 51-52/2017.
Prethodni članakBOŽIĆ S DJELIMA BLAGOPOKOJNOGA FRA BONAVENTURE DUDE »Ove noći dublje no ikada osjećamo da smo voljeni od Boga!«
Sljedeći članakKAKO IZGLEDA TRADICIJA BOŽIĆNIH ČESTITARA Od nizanja želja do blagdanskoga darivanja