Na Trgu Stjepana Radića u bračkim Selcima ispred prelijepe župne crkve Krista Kralja 4. kolovoza održana je 33. jezično-pjesnička smotra »Croatia rediviva ča-kaj-što«, o osamdesetoj obljetnici paljenja mjesta. Okupila je 24 pjesnika koji su stihovima oživjeli tronarječnu srž hrvatskoga jezika. Najboljim je pjesnikom proglašen i maslinovim vijencem ovjenčan Dražen Katunarić. Pred brojnom su publikom svoju poeziju govorili pjesnici i pjesnikinje različite dobi, poetike i narječja. Smotru je organizirao utemeljitelj akademik Drago Štambuk zajedno s Općinom Selca, udrugom »Croatia rediviva« i KUD-om »Hrvatski sastanak«. Ove je godine događaj imao posebno svečan ton, a bio je u znaku okrugle obljetnice nemiloga događaja – paleži Selaca i okolnih mjesta. Naime, 9. kolovoza 1943. Selca je zajedno s pet okolnih mjesta zapalila talijanska vojska u znak odmazde za razoružanje, nakon čega se ona nikada nisu uspjela materijalno i demografski obnoviti. No iako selačke palače još čekaju kamenoklesarsku obnovu, prava je kuća naroda jezik, a on se neprestano gradi. Znak je priznanja da sva tri narječja imaju udjela u hrvatskom jeziku činjenica da je zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što 2019. uvrštena na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine.
Tradicionalno, smotra je započela čitanjem antologijske pjesme »Maslina« Bračanina Vladimira Nazora, barda hrvatske književnosti. Smotra je završila sa živućim bardom, akademikom Lukom Paljetkom, koji je 1996. na Smotri ovjenčan maslinovim vijencem te je zajedno s oliveatkinjom Vlastom Vrandečić Lebarić i akademikom Štambukom bio članom ovogodišnjega povjerenstva za dodjelu vijenca najboljemu. Paljetak je interpretirao tri svoje pjesme, od kojih je jedna zanimljiv intertekst molitve Srcu Isusovu »Učini srce moje po Srcu svome«, a posljednju sačinjava tek jedan snažan stih: »Voliš me, zar to nije dokaz da ima Boga?« Među više sudionika kršćanskoga nadahnuća istaknula se i prošlogodišnja oliveatkinja Vera Grgac. Na Zidu od poezije uklesani su, prema izboru akademika Štambuka, sljedeći stihovi te pjesnikinje: »Otec naš / kruha dej nam i denes i zutra. / Grešni smo zvana i znoutra.« Na susretu je sudjelovao i čakavski pjesnik Stanko Jerčić, rodom iz Pražnica na Braču, koji je više od 27 godina bio selački župnik.
Lajtmotiv čitave ovogodišnje manifestacije »Croatia rediviva ča-kaj-što« bilo je prevladavanje krize građenjem mostova; mostova između hrvatskih narječja i govora, mostova između pjesnika i publike, građana i institucija, kulturnih mostova između Hrvata i Talijana, ali i Hrvata i Iranaca. O potonjem je posebno govorio novi veleposlanik Irana u Hrvatskoj Saeed Kathibzadeh. Ondje se istaknula i važnost borbe za usvajanje Matičina prijedloga zakona o hrvatskom jeziku.
Vesna Lipovski
