U sklopu istočnih gradskih zidina nalazi se crkva i samostan sv. Antuna opata. Modruška je kneginja Mande Budrišić g. 1494. (godinu dana poslije Krbavske bitke) u Rabu unajmila kuću Bratovštine štovatelja sv. Antuna opata koja se naslanjala na istoimenu crkvu. Kneginja je uz crkvu iz 14. st. osnovala samostan za trećoretkinje sv. Franje iz Like, koje su morale izbjeći pred Turcima u Dalmaciju. Crkva je jednobrodna građevina 8,5 x 8,5 m s četvrtastim svetištem križnih svodova, septumom i gotičkim trijumfalnim lukom. Svetište je ostatak od ranije crkve kojoj je proširenjem dograđen prednji dio. Samostansko krilo s portalom i nadvratkom, latinskim tekstom, reljefom svetca zaštitnika i plemićkim grbom dograđeno je s njezine južne strane g. 1541. Na istoku se uzdižu zidovi samostana u sklopu gradske utvrde. U 16. st. zidovi su ojačani kulom, a krila samostana zatvaraju malo dvorište. Današnji izgled cijeloga sklopa je iz 19. st. U samostanu je pronađen latinični prozni rukopis »Žića svetih otaca« iz 14. st. pisan hrvatskim jezikom, a najstariji je te vrste u Hrvatskoj. U samostanu se čuvaju umjetnine: raspelo i kip Bogorodice iz 15. st., slika panorame Raba s Gospom i sv. Kristoforom iz 18. st. te slika zadarske škole s prikazom sv. Filomene iz 19. st. Iznad ulaza u samostan nalazi se grb biskupa iz obitelji Spalatin.
U lađi crkve na bočnim stranama postavljeni su maniristički oltari. Oltar s palom sv. Antuna Padovanskoga i oltar sv. Joakima i sv. Ane iz 17. st. te slika Skidanje s križa, mletački barokni rad iz 17. st. Na glavnom oltaru nalazi se sjedeća skulptura sv. Antuna opata s bočnim slikama na dasci s prikazom sv. Kristofora i sv. Tudora, radovi Španjolca Juana Buscheta iz 15. st. U podu crkve nekoliko je grobnih ploča, a među njima je ploča barskoga biskupa Marina Biccia iz g. 1625. Pročelje crkve iznad ulaza ima preslicu s dva zvona i lunetu s reljefom raspetoga Krista, sv. Klarom i sv. Franjom. Misa je utorkom u 20 sati i 14. prosinca na spomen »proplakanoga« Krista iz crkve sv. Križa g. 1556.
