Hrvatsko plemstvo i puk Zadra oslobodili su se Zadarskim mirom 358-godišnje dominacije Mletačke Republike i priznali vlast hrvatsko-ugarskoga kralja Ludovika I. Anžuvinca poslije g. 1358. Od 11. do 14. stoljeća, bez obzira na stalne opsade i stradanja Zadra s okolicom, vladalo je »zlatno« doba izgradnje, trgovine, umjetnosti, znanosti i napretka zahvaljujući plemićkim obiteljima, Crkvi i žiteljima grada. Izgrađene su crkve, samostani, palače, a g. 1396. i prvo sveučilište u Hrvatskoj. Zadarska plemićka obitelj Grisogono na otoku Pašmanu 4. prosinca 1386. dovršava gradnju manje zadužbinske gotičke crkve sv. Duje (Dujma) prema ranije napisanim oporukama svojih članova. Prvu oporuku ostavio je Mavro Grisogono 8. travnja 1370., a drugu njegova majka Pelegrina 20. srpnja 1382. Ista je obitelj u Zadru i okolici donirala novac za još pet crkava.
Provalom Turaka u Bosnu na zadarsko područje s pukom dolaze i prognani redovnici (fratri). Na molbu Pelegrine Grisogono 19. kolovoza 1389. zadarsko Tajno vijeće odobrava naseljavanje bosanskih fratara na njezin posjed s već izgrađenom crkvom sv. Duje kod mjesta Pašmana. Tamo su prognanici osnovali mjesto Kraj. Po trećoj oporuci gospođe Pelegrine od 22. svibnja 1392. izgrađen je samostanski kompleks. Crkva je povećana i posvećena g. 1401. jer do toga vremena nije imala svu opremu. Godine 1402. uređen je glavni oltar, a do g. 1579. postavljena su još dva oltara sa slikama. Prema Valerijevoj vizitaciji crkva je u dobrom stanju i solidno je građena. Oltari su bili posvećeni Blaženoj Djevici Mariji i sv. Jeronimu, sv. Franji Asiškomu i Bezgrješnomu začeću. U crkvenom pločniku nalaze se grobovi od g. 1569. Od te godine mala gotička građevina dobila je proširenjem renesansni oblik. Crkva je župna za istoimenu župu.
Misna slavlja su 7. svibnja (sv. Dujam), 13. lipnja (sv. Antun), 2. srpnja (Gospa od Anđela) i 4. listopada (sv. Franjo). Nedjeljne mise su u 9 sati.
