Srednjovjekovni grad Rab slijedi antičku osnovu grada u rasporedu ulica i trgova. Na sjecištu Srednje i Glavne ulice nalazila se »Platea Gospi«, mjesto javnih skupova građana srednjega vijeka. Na trgu s gradskim ložama na istočnoj strani izgrađena je u 13. ili 14. st. srednjovjekovna kasnoromanička crkva sv. Duha s polukružnom apsidom i trijumfalnim lukom koji su porušeni u 19. st. Na mjestu apside dograđena je sakristija.
U crkvi su se okupljali gradski vijećnici i obnašali javni bilježnički poslovi. Okupljanja građana nastavljena su nakon g. 1509. kada je na trgu izgrađena Gradska lođa (danas se njome koristi restoran s trga), a crkva je promijenila naslovnika u sv. Nikolu. Titular je izmijenjen kad je crkva postala stjecište Bratovštine rapskih pomoraca kojima je zaštitnik sv. Nikola. U 16. st., izgradnjom lođe i fontika (zgrada za smještaj stranih trgovaca i njihove robe), crkva gubi javne funkcije.
Crkva sv. Nikole izgrađena je od pravilno tesanih blokova kamena s četvrtastom osnovom i plošnim pročeljem. Iznad romaničkoga portala nalazi se prazna polušiljasta luneta i dva bočna uska i visoka gotička prozora polukružnoga završetka. Pročelje završava preslicom i zvonom. Na južnom su zidu dva istovjetna prozora kao na pročelju koja su probijena u 15. st. Na zid svetišta postavljen je kasnobarokni oltar.
U okruženju trga i crkve nalazi se srednjovjekovna kula iz vremena gradnje crkve sv. Duha sa satom i zvonom iz g. 1351., koja je pregrađena u 18. st. Ispod kule je prolaz na trg s kneževom palačom. Tamo je i palača obitelji Cernotta iz 15. st., zadarskoga majstora Jurja Dimitrova, s obiteljskim grbom koji je g. 1456. isklesao trogirski kipar Andrija Aleši.
Misa se održava za blagdan sv. Nikole 6. prosinca, a crkveni prostor služi i za održavanje koncerata i izložaba.
