CRKVE U POTRESU Crkva Uznesenja Marijina u Remetama

Crkva Uznesenja Marijina, zagrebačko svetište Najvjernije Odvjetnice Hrvatske u Remetama, stradala je 22. ožujka u potresu. Svetište Majke Božje Remetske, zagovornice Hrvatske, nalazi se na sjevernom dijelu Zagreba, na padinama šumovite Medvednice i duhovna je oaza brojnih hodočasnika. Zbog potresa bila je stanovito vrijeme izvan uporabe jer joj je u potresu oštećen dio u prednjoj lađi, zapravo ono što je nadograđivano, a i pojedini autentični dijelovi.

»Oštećena je prednja lađa crkve, zatim u prednjem dijelu freske, a neki pojedini dijelovi su uništeni«, rekao je odmah nakon potresa župnik dr. o. Antonio Mario Čirko. Tako se od glavnoga oltara odvalio kamen, a donji dio crkve koji je nadograđivan nema prevelika oštećenja. No i vanjski zidovi crkve su napuknuti, pogotovo na južnoj strani. Isto je tako oštećen stari dio samostana.

Imajući osjećaj za platforme suvremene društvene komunikacije, potres je snimljen videoslikom jer župnik o. Čirko, koji je doktor pastoralne teologije, promiče sva suvremena sredstva u evangelizaciji. Dok je crkva bila izvan uporabe, Gospin vrt i vanjski dio svetišta vjernicima su pružali utjehu. Nakon pregleda stručne komisije crkva je ponovno u uporabi.

Svetištem upravljaju karmelićani, a prvi upravitelji bili su pavlini koji su puk Božji prosvjećivali teološki, nacionalno i gospodarski. U turskim napadima nije bila pošteđena ta crkva. Godine 1598. Turci objesili 12 pavlina iz orobljenoga samostana u Remetama koji je stradao. Također je remetska crkva kroz prošlost prošla patnje. Prije posljednjega potresa stradala je i u potresu 1880. No omiljeno utočište zagrebačkih nadbiskupa, od posljednjih bl. Alojzija Stepinca i kardinala Franje Kuharića, koji je okrunio Gospu Remetsku, do današnjega kardinala Josipa Bozanića, neprestance se dizalo iz pepela.

Remetsko svetište seže u 13. stoljeće kad je iz Ugarske u Remete došao prvi pavlin, redovnik Iskvirln. U darovnici zemljišta iz 1288. spominje se dar redovničkoj kući Blažene Djevice kraj Zagreba. Redovnici su dograđivali samostan i crkvu, obnavljali i širili pobožnost prema Gospi. Kroz povijest prošli su požare, kugu, osmanlijsko pustošenje, pljačkanja i ubijanja dvanaest redovnika pustinjaka jer se nisu htjeli islamizirati. Nakon kuge 1610., od koje su prema kronologiji u samostanu pomrli svi pavlini, samostan je opustio. Svetište, crkvenu lađu i medaljone na stropu pjevališta oslikavao je od 1745. do 1748. jedan od najpoznatijih hrvatskih i europskih baroknih freskoslikara pavlin Ivan Ranger. Te freske ostale su neoštećene. Ranger je naslikao pedeset i devet prizora čudesa Gospe Remetske, a pod svakom slikom ispisan je kratak opis.

IZVORGlas Koncila br. 33-34/2020.
Prethodni članakDUGOMETRAŽNI PRVIJENAC JURE PAVLOVIĆA »MATER« Nasljeđivanje osobina?
Sljedeći članakDOPLATAK ISKLJUČIVO PRAVO SVAKOGA DJETETA Dječji doplatak i demografija