U sezoni akutnih respiratornih infekcija koje su karakteristične za zimsko razdoblje liječenje najčešće počinje u kući. Te infekcije uključuju simptome poput začepljenosti i sekrecije iz nosa, kašlja, povišene temperature, glavobolje, malaksalosti i umora. Savjeti liječnika usmjereni su na ublažavanje tih simptoma na koje mogu djelovati lijekovi koji se mogu nabaviti bez recepta i zbog kojih nije potreban odmah odlazak liječniku. U tom su razdoblju najčešće upotrebljavani lijekovi za snižavanje temperature (antipiretici).

Važno je upozoriti da lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline ne bi trebalo davati djeci mlađoj od 14 godina zbog moguće pojave rijetkoga, ali opasnoga Reyeva sindroma

Često se poseže za antipireticima već kod lagano povišene temperature, npr. 37,5 stupnjeva, što je nepotrebno. Naime, temperatura pokreće brojne obrambene mehanizme u tijelu koji se aktiviraju kod upala ili bolesti organizma i na taj način pomažu organizmu u oporavku. U osoba koje su osjetljive na povišenu temperaturu (npr. djeca koja su imala febrilne konvulzije, osobe s kroničnim kardiovaskularnim bolestima i slično) temperaturu treba snižavati i kad prijeđe 37,5 stupnjeva, na što će upozoriti liječnik. No snižavanje temperature lijekovima savjetuje se kada temperatura bude iznad 38 °C.

Važna upozorenja

Kod primjene lijekova za snižavanje temperature potreban je oprez posebno ako osoba pije i lijekove koji su terapija za neke druge bolesti. Na primjer, istodobno uzimanje preparata ibuprofena i diuretika može smanjiti djelovanje diuretika, ibuprofen u kombinaciji s kortikosteroidima može povećati rizik od krvarenja u probavnom sustavu, ali i niz drugih interakcija. Slično je i s djelovanjem antipiretika na bazi acetilsalicilne kiseline koji mogu pojačati djelovanje lijekova protiv zgrušavanja krvi.

Važno je upozoriti da lijekove na bazi acetilsalicilne kiseline ne bi trebalo davati djeci mlađoj od 14 godina zbog moguće pojave rijetkoga, ali opasnoga Reyeva sindroma. Nadalje, preparati paracetamola također mogu imati interakciju s antikoagulantnim lijekovima i alkoholom, kao i nekim lijekovima koji nisu antipiretici, ali sadrže paracetamol. Osim interakcija s drugim lijekovima, čitav je niz kontraindikacija za primjenu antipiretika pa treba pažljivo pročitati upute za primjenu lijeka.

Oprez s kapima i sprejevima za nos

Bezreceptni lijekovi koji se često upotrebljavaju kod prehlada kapi su i sprejevi za nos s dekongestivnim djelovanjem (smanjuju oticanje sluznice nosa). Na taj način omogućuju lakše disanje, a smanjuju i sekreciju nosa. No te kapi ne bi trebalo primjenjivati dulje od pet dana jer njihova dugotrajna upotreba dovodi do poremećaja rada sluznice nosa. Nakon dugotrajne upotrebe sitne krvne žile u sluznici nosa više ne reagiraju i može se javiti povratni efekt u kojem se naglo poveća propusnost krvnih žilica i izazove oticanje. Što se dulje upotrebljavaju takvi preparati, to će manje ublažavati simptome, a prekomjerna upotreba i nagli prekid može uzrokovati glavobolje, probleme sa spavanjem i nemir.

Sigurne i djelotvorne otopine za ispiranje nosne šupljine one su na bazi natrijeva klorida u vodi, odnosno fiziološka otopina ili otopina morske soli

Osim toga, potreban je oprez primjene dekongestivnih kapi i sprejeva za nos u osoba koje boluju od povišenoga krvnoga tlaka, a u bolesnika koji istodobno dobivaju antidepresive iz grupe MAO inhibitora može se razviti čak i hipertenzivna kriza. Nadalje, oprezne trebaju biti i osobe s poremećajima srčanoga ritma, glaukomom i dijabetesom. Te kapi ne preporučuju se ni tijekom trudnoće i dojenja. Sigurne i djelotvorne otopine za ispiranje nosne šupljine one su na bazi natrijeva klorida u vodi, odnosno fiziološka otopina ili otopina morske soli, koje mogu imati i dodatke za zaštitu sluznice (npr. D-pantenol).

PRIRODNO
Savjeti za ublažavanje simptoma

Osim lijekova koji se mogu nabaviti u ljekarnama bez recepta, postoji i niz fizikalnih mjera, kao i prirodnih preparata za olakšavanje i smanjenje akutnih respiratornih simptoma. U snižavanju temperature dobro je prvo primjenjivati fizikalne metode koje uključuju obloge vodom sobne temperature na način da se preko vlažnoga ručnika omota suhi ručnik i drži 5 – 10 minuta te se nakon toga obriše suhim ručnikom. Nikako ne zamatati lice i glavu. Osim toga snižavanje temperature može biti učinkovito i primjenom kupki, i to tako da se uobičajena temperatura vode za kupanje postupno smanjuje za nekoliko stupnjeva (otprilike do 32 stupnja), i to najviše pola sata jednokratno, pa nekoliko puta dnevno. Važno je piti što više tekućine, najbolje vode, te biljne čajeve poput mente i kamilice, i ne pokrivati se debelim pokrivačima unatoč drhtavici ako je prisutna.
Jasno je da se i obična prehlada može zakomplicirati i uzrokovati neku bakterijsku infekciju poput gnojne upale grla, sinusa, uha i slično. Ako se simptomi pogoršavaju i ne smanjuju na upotrebu lijekova nakon nekoliko dana, svakako treba potražiti pomoć liječnika. Pacijenti koji kašlju trebaju također uzimati dosta tekućine jer na taj način pridonose razrjeđivanju sluzi i iskašljavanju. Kašalj ometa san pa će u ublažavanju kašlja pomoći povišeno uzglavlje za spavanje, ovlaživači prostora zbog suhoga zraka od grijanja, difuzori s eteričnim uljima i preparati na bazi bilja, meda i propolisa.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA