DOBRA MJERA DEMOGRAFSKE POLITIKE Poseban dodani staž za roditeljstvo

Foto: Shutterstock

Zakon o mirovinskom osiguranju koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014. uz sve izmjene i dopune koje vrijede od 1. siječnja 2020., svojim je izmjenama i dopunama (Narodne novine, br. 115/18) uveo počevši od 1. srpnja 2019. posebnu vrstu mirovinskoga staža pod nazivom »dodani staž« (čl. 32.a) kao posebno pravo roditelja. To je staž koji se dodaje ostvarenomu mirovinskomu stažu, i to za svako rođeno ili posvojeno dijete, kao razdoblje od šest mjeseci. Zakon ne precizira detalje glede rođenja ili života djeteta, što podrazumijeva da se šest mjeseci staža priznaje za svako rođeno dijete, pa i mrtvorođeno.

To pravo na staž od šest mjeseci za svako dijete ostvaruje roditelj, u prvom redu majka ili posvojiteljica prigodom odlaska u mirovinu po odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ali i prema nekim drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti. Iznimno, ako se umjesto majke ili posvojiteljice posebnim dodatnim dopustom prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio otac ili posvojitelj djeteta, dodani staž od šest mjeseci dodat će se otcu ili posvojitelju. Ako su naizmjence koristili dodatni rodiljni dopust roditelji ili posvojitelji, dodani staž priznat će se otcu ili posvojitelju samo ako je koristio pretežni dio toga dopusta. Iz riječi »pretežni dio« proizlazi da je dovoljno koristiti barem jedan dan više od polovice toga dopusta.

U slučajevima kad se mirovina roditelju ili posvojitelju određuje kao osnovna mirovina (čl. 91. st. 1. Zakona), a dio mirovine kao individualna kapitalizirana štednja (tzv. II. mirovinski stup), dodani staž dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž prije odnosno nakon uvođenja obveznoga mirovinskoga osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž (pretežnost se utvrđuje ako je jedan dan više).

Iz formulacije teksta članka 32.a, koji govori uopćeno o pravu na dodani staž kod ostvarivanja prava na mirovinu, proizlazi da se dodani staž priznaje za sve vrste mirovina, neovisno radi li se o starosnim mirovinama, prijevremenim mirovinama te invalidskim i obiteljskim mirovinama. Prema tome dana je široka mogućnost priznavanja dodanoga staža, što je pohvalno.

Unatoč određenim nedorečenostima propisa i iznesenim sumnjama glede primjene u praksi, treba pozdraviti dobru namjeru zakonodavca jer taj propis, u skladu s načelima solidarnosti, nagrađuje roditeljsku skrb nad djecom, što je u skladu s demografskom politikom.

Kako je u stavku 4. toga članka propisano da pravo na dodani staž ne može ostvariti roditelj kojemu je oduzeta roditeljska skrb, valja upozoriti na moguće probleme u provedbi jer roditeljska skrb može dugo trajati pa onda prestati ili biti oduzeta. Isto tako roditeljska skrb može trajati i nakon punoljetnosti. Razlozi za prestanak ili oduzimanje roditeljske skrbi mogu biti različiti, npr. rastava, roditelji trajno ne žive u zajednici, skrb može biti zajednička, moguća su i određena ograničenja skrbi sudskom odlukom i slično, što ne znači i oduzimanje roditeljske skrbi. Dakle, ako razlozi oduzimanja ili ograničenja skrbi mogu biti različiti, prema tome i neovisni od krivnje pojedinoga roditelja ili posvojitelja, trebalo je tu odredbu detaljnije pojasniti.

Iz formulacije propisa o dodanom stažu koji se priznaje »za razdoblje od šest mjeseci«, dakle bez kalendarskoga datumskoga određenja, odnosno zbog činjenice da ta razdoblja nisu niti trebaju biti pokrivena uplatom doprinosa, moguća je opravdana bojazan da taj dodani staž ne će priznavati kao mirovinski staž druge države u slučajevima utvrđivanja uvjeta za inozemne mirovine, odnosno priznavanja prava na razmjerne dijelove inozemnih mirovina primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Ipak, unatoč određenim prigovorima o nedorečenosti propisa i iznesenim sumnjama glede primjene u praksi, treba pozdraviti dobru namjeru zakonodavca jer taj propis, u skladu s načelima solidarnosti, nagrađuje roditeljsku skrb nad djecom, što je u skladu s demografskom politikom.

Na kraju valja upozoriti da kod čitanja mirovinskoga zakona treba paziti na razliku toga posebnoga »dodanoga staža« (čl. 32. a) od »pridodanoga staža« (čl. 32.), koji se također priznaje, odnosno pridodaje prigodom određivanja mirovine, ali samo za određivanje invalidske i obiteljske mirovine i samo u slučajevima ako osiguranik nije imao navršenih 60 godina. Dodani staž od šest mjeseci za svako dijete za roditeljstvo dodaje se i u slučajevima kada se priznaju i prava uz već pridodani staž.