DOMASLOVEC IMA RAZLOGA ZA SLAVLJE U zahvalu zbog poštede u Domovinskom ratu

Samoborskim krajem - župna crkva Krista Kralja u Domaslovcu

Snimio: Z. Galić | Župna crkva Krista Kralja u Domaslovcu

U ravničarskim naseljima Hrastina, Farkaševec, Domaslovec, Vrbovec, Savrščak, Medsave i Celine, koja su se razvila na području između autoceste i Samobora, pokazala se potreba osnivanja župe i pastoralnoga središta. Tadašnji pomoćni zagrebački biskup Marko Culej blagoslovio je temeljni kamen buduće crkve 22. studenoga 1992. Nešto kasnije osnovana je i župa Krista Kralja odijelivši se od samoborske župe sv. Anastazije.

Tadašnji pomoćni zagrebački biskup Marko Culej blagoslovio je temeljni kamen buduće crkve 22. studenoga 1992. Nešto kasnije osnovana je i župa Krista Kralja

Crkva je građena prema nacrtima Mirka Berana. Izgradnja je zbog ratnih godina tekla polagano. Tako je kripta crkve dovršena g. 1994., a zidovi 1997./1998. Posvetu novoizgrađene crkve i pastoralnoga središta izvršio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić 24. studenoga 2002. ugradivši u oltar moći bl. Alojzija Stepinca. Novčana sredstva pribavljena su od vjernika, od pomoći župe sv. Anastazije i Nadbiskupskoga duhovnoga stola te pojedinih darovatelja. Nakana je izgradnje crkve Krista Kralja zahvala Bogu što je područje Samobora i njegovih naselja bilo pošteđeno ratnih razaranja u Domovinskom ratu. U središtu Domaslovca g. 1933. podignuto je raspelo s korpusom Krista u čast Krista Kralja. Oko njega su se do izgradnje župne crkve okupljali mještani na molitvu sa željom izgradnje istoimene crkve u naselju. Crkva je moderna građevina dvoranskoga tipa izgrađena na platou sa zelenilom, parkiralištem i prilazom uz glavnu cestu Podsused – Samobor. Izvana ima izgled velikoga tabora kosoga krova, ulaznoga prostora uzdignutoga s nekoliko stuba i začelnim zvonikom sa sakristijom. Iznad ulaza, na bočnim prozorima i u predjelu svetišta nalaze se veliki vitraji s modernističko izrađenim scenama Krista Kralja, Isusove lađice i trsa. U prostoru crkve nekoliko je kipova, raspelo, uzdignuto mramorom izvedeno svetište jednostavnih forma oltarnoga stola, svetohranište i ambon.

Mise su nedjeljom u 8, 10.30 i 18.30, a radnim danima u 18.30 osim ponedjeljka.