U Supetarskoj Dragi, ispod brda Kamenjaka (409 m), na temeljima ranokršćanske građevine i kasnijega benediktinskoga samostana izgrađena je romanička crkva sv. Petra. Prema dijelovima pluteja i kapitelima prvih stupova u lađi trobrodne bazilike prvotna crkva datirana je u vrijeme ranoga kršćanstva u 5., a samostan je iz 11. st.
Dokument iz g. 1060. spominje rapskoga biskupa Dragu, priora Majusa i žitelje rapske komune koji su poklonili zemljište opatu Fulkonu za osnivanje opatije u Supetarskoj Dragi. Drugi dokument kralja Krešimira IV. iz g. 1070. potvrđuje odluku o osnivanju toga samostana, ali i drugih opatija na otoku. Od samostana, koji je do g. 1358. osiromašio, a g. 1467. ukinut, očuvani su neznatni dijelovi prozora na južnom zidu, tlocrt organizacije klaustra, a drugi su dijelovi kamene građe upotrijebljeni za izgradnju župnoga dvora i gospodarskih zgrada. Jedan od uzroka osiromašenja i propasti samostana bili su ratovi u 14. st. koje je Mletačka Republika vodila s kraljem Ludovikom I. Anžuvincem za prevlast nad Dalmacijom. Rat je završio 18. veljače 1358. Zadarskim mirom kad je Rab vraćen u sastav Kraljevstva Hrvatske i Dalmacije. Nešto kasnije, od g. 1449. do 1456. na otoku je vladala epidemije kuge, koja je bila drugi razlog ukinuća samostana.
Samostan je posjedovao crkvu sv. Marije Magdalene u Loparu, nekoliko mlinica i stariju crkvu sv. Križa s hospicijem u Rabu iz 13. st. U kasnijoj crkvi istoga naslovnika iz 16. st., koja je izgrađena i nalazi se na istom mjestu, postojalo je »čudotvorno« raspelo. Na njemu je g. 1554. Krist proplakao zbog raskalašena života tadašnjih žitelja Raba. Raspelo je izgubljeno ili odneseno s Raba.
Mise u crkvi sv. Petra su nedjeljom u 10.30 i 18 sati.
