DVIJE GOSPINE CRKVE ČEKAJU OBNOVU Sloboda na blagdan Marijina Zaručnika

Otoci oko Lošinja (11)

Snimio: Z. Galić | Crkva Gospe Žalosne na otoku Silbi

Kralj Petar Krešimir IV. daruje otok Silbu ženskomu benediktinskomu samostanu sv. Marije iz Zadra i svojoj sestrični opatici Čiki koja je nakon pogibije muža g. 1066. uz pomoć obitelji utemeljila samostan. Mletačka je Republika g. 1638. prodala Silbu zadarskim plemićima, kojima su Silbljani plaćali rentu u novcu ili u namirnicama.

Nešto kasnije, g. 1670. braća Šimun i Matija Paulin na nagovor nadbiskupa Teodora grade crkvicu Gospe Karmelske, uz koju su izgradili i franjevački samostan braće glagoljaša. Crkvu i samostan posvetio je nadbiskup Mate Karaman g. 1752. Samostan je djelovao do ukinuća g. 1806. (francuska okupacija Dalmacije). Zapuštena crkvica obnovljena je i posvećena g. 1922. zahvaljujući Silbljaninu Jurju Barbiću iz Argentine. U njoj su tri mramorna oltara. Na glavnom je oltaru kip Gospe Karmelske, a u crkvi je Ridolfijeva slika Navještenja.

Druga crkva s naslovnicom Blaženoj Djevici Mariji nalazi se nedaleko od župne, a posvećena je Gospi Žalosnoj. Izgradila ju je g. 1758. obitelj Bračanin, a obnovljena je g. 1880. nakon završetka gradnje župne crkve. Od crkvice vodi put uz sedam kapelica križnoga puta do groblja i crkve sv. Marka iz g. 1637. Na njezino plošno pročelje nastavlja se zakrivljeni zabat s urušenom preslicom ispod koje je rozeta, ulaz i vitki neogotički prozori. Unutrašnjost jednobrodne crkve podijeljena je u tri dijela s travejima i pilastrima. Oltar i oltarni stol postavljeni su na zid povišenoga svetišta na kojem se nalazi ostakljena niša s kipom Gospe Žalosne. I ta, kao i ostalih šest silpskih crkava, čekaju obnovu. Sredinom 18. st. crkvu sv. Antuna Padovanskoga izgradila je obitelj Bujačić.

Na dan sv. Josipa 19. ožujka 1852. otočani su u parnici protiv trgovca Marka Raguzina, koji je bio vlasnik otoka, dobili spor i isplatom od 16 000 forinta stekli slobodu i vlasništvo nad posjedima nakon tisuću godina kmetske potlačenosti. U silpskom grbu je kula (obrana od gusara), jedrenjak (simbol mornarice), kruna (sjećanje na vrijeme biranja mjesnoga kralja u 10. st.) i sv. Josip (zavjetni svetac).

IZVORGlas Koncila br. 32-33/2019.
Prethodni članakONA JE TU ZA NAŠ MIR, DUŠU I RAZUM I u slavlju neka nam bude uzor Marijina poniznost
Sljedeći članakGlas Koncila br. 34/2019