ETIKA RAZVOJA CJEPIVA Biskupi upozoravaju: neka cjepiva izravno su povezana s pobačenom djecom

Foto: Shutterstock

Američki biskupi predvođeni nadbiskupom Josephom Naumannom uputili su ravnatelju Agencije za hranu i lijekove (FDA) otvoreno pismo kako bi upozorili da mnoga eksperimentalna cjepiva za sprječavanje širenja bolesti COVID-19 nisu etički prihvatljiva: »Tražimo da se pri razvoju cjepiva poštuju temeljna moralna načela, posebno načelo svetosti ljudskoga života, koji se nikada ne smije zloupotrebljavati.«

Američki prigovor

U pismu, koje je upućeno i predsjedniku Donaldu Trumpu i američkomu ministru zdravstva, članovi Američke biskupske konferencije podsjećaju da su neka cjepiva izravno povezana s namjernim pobačajima. Riječ je o embrionalnim stanicama HEK-293 i PER.C6 koje su izolirane iz tkiva pobačenih djevojčica. Te su stanice transformirane u poligon za proizvodnju besmrtnih staničnih linija, koje se danas rabe u razvoju cjepiva kompanija »AstraZeneca« (u suradnji sa sveučilištem u Oxfordu), »CanSino Biologics« iz Pekinga, »Johnson & Johnson«, »Moderna« te u eksperimentalnim fazama razvoja cjepiva kompanija »BioNTech« i »Pfizer«.

Kanadski prigovor

Biskupi smatraju da ljudi moraju imati pravo pristupa cjepivu koje nije etički sporno te da ne smiju biti prisiljeni birati između cijepljenja i uvjerenja vlastite savjesti. Krajem svibnja slično su pismo upozorenja uputili kanadski biskupi kanadskomu premijeru Justinu Trudeauu: »Naš se prigovor odnosi na uporabu staničnih linija koje potječu iz tkiva pobačene djece, što uključuje razaranje i iskorištavanje ljudskih života. Proizvodnja cjepiva u kojoj se koriste takve etički okaljane stanice duboko je nepoštovanje prema dostojanstvu osobe.«

Australski prigovor

Katolički i anglikanski nadbiskupi Sydneyja zajedno s nadbiskupom grčke pravoslavne zajednice u Australiji također su mjerodavnim vlastima uputili otvoreno pismo u kojem se protive moralno kompromitiranoj uporabi staničnih linija: »Mnogi će ljudi biti zabrinuti zbog smrti nekoga djeteta čije su stanice uzete i kultivirane za razvoj cjepiva; oni ne će htjeti banalizirati smrt, niti će željeti ohrabrivati industriju fetalnih tkiva.« Australski biskupi stoga traže da kontroverzna cjepiva ne budu obvezna, da nitko ne bude prisiljen propisivati, primjenjivati ili primati cjepivo koje nije u skladu s njegovim religijskim ili moralnim uvjerenjima te da vlada osigura alternativna cjepiva koja nisu opterećena induciranim pobačajima.

»Istočni grijeh« cjepiva

Kontroverzne stanice HEK-293 potječu iz 1972. godine kada je žena u nizozemskoj bolnici u Leidenu, zbog obiteljskih problema, pobacila svoje prvo dijete. Molekulski biolog Alex van der Eb iskoristio je dobiveni fetus te genetskim manipulacijama stvorio komercijalnu staničnu liniju koja se i danas rabi u mnogim laboratorijima. Stanice PER.C6 potječu iz mrežnice oka fetusa namjerno pobačenoga, 1985. godine, nakon 18. tjedna trudnoće.

»Naš se prigovor odnosi na uporabu staničnih linija koje potječu iz tkiva pobačene djece, što uključuje razaranje i iskorištavanje ljudskih života. Proizvodnja cjepiva u kojoj se koriste takve etički okaljane stanice duboko je nepoštovanje prema dostojanstvu osobe.«

Obje stanične linije pretvorene su u »tvornice« za uzgoj besmrtnih stanica, mogu se kupiti za 500 eura, a mnogi se znanstvenici vode upitnim načelom: što je legalno na tržištu, moralno je opravdano.

Pravo na prigovor savjesti

Budući da je pobačaj neželjene djece vremenski udaljen, većina korisnika staničnih linija HEK-293 i PER.C6 nije opterećena prekidima ljudskih života koji su omogućili njihove eksperimente. No biskupi smatraju da je to moralna ravnodušnost, kojom se zanemaruje podrijetlo ljudskih stanica i ignorira činjenica da su takva istraživanja derivat žrtvovanja ljudskih života. Zajedničko u sva tri pastirska pisma jest inzistiranje biskupa da se prihvaća prigovor savjesti: »Ljudi će jasno vidjeti liniju koja povezuje ubojstvo ljudskoga života, kultivaciju dobivenih stanica i njihovu uporabu u proizvodnji cjepiva.«

Odbijanje dijaloga

Prema očekivanju, politički i znanstveni establišment odbio je etičke prigovore predstavnika religijskih zajednica kao neosnovane, dakle nevažne. »Sitničava pitanja« o namjernom prekidu trudnoće u vrijeme kada znanost spašava civilizaciju smatra se moralnim cjepidlačenjem: »Nemogućnost da se uporabe navedene stanice spriječila bi Sjedinjene Države da stvore cjepivo koje spašava živote.« No nije isključeno da takvo odbacivanje društvenoga dijaloga, nametanje funkcionalne građanske etike i uvođenje novih javnozdravstvenih obveza izazove valove prosvjeda, odnosno masovna odbijanja cijepljenja protiv koronavirusa. Državne politike koje su nesuradljive oko moralnih pitanja ne mogu očekivati potporu vjerskih zajednica u nastojanjima da se cijepljenjem većine osigura »imunitet krda«.