EUROPSKI BISKUPI PRVI REAGIRALI Razočarenje i nada uoči izbora

Foto: Profimedia

Prvi službeni glas Katoličke Crkve u takozvanoj superizbornoj godini 2024. pustili su europski biskupi kada su u srijedu 13. ožujka objavili poruku uoči lipanjskih izbora za Europski parlament. Ovogodišnja poruka članova Vijeća biskupskih konferencija zemalja Europske unije (COMECE) razlikuje se od prethodnih, i to već po pomalo sugestivnom naslovu: »Za odgovorno glasovanje kojim se promiču kršćanske vrijednosti i europski projekt«. Time su biskupi zauzeli stajalište da za Europljane-katolike nema dvojbe: glasovati za kandidate koji njeguju kršćanske vrjednote i ne negiraju projekt Europske unije.

Mnogo govori to da poruka europskih biskupa odiše nostalgičnim tonom za nekadašnjim vrijednostima i nekadašnjim vođama. (…) Istaknuli su pritom ulogu hrabrosti i predviđanja osoba koje su uspjele prevladati povijesna neprijateljstva i »stvoriti nešto novo što će rat učiniti praktički nemogućim na našem kontinentu u budućnosti

Na taj način iz kršćanskoga izbornoga vidokruga izlijeću kandidati, stranke i strančice koji bi promicali vrijednosti suprotne katoličkima i koji su protiv udruživanja europskih zemalja. Iako je riječ o poruci za izbore za zastupnike u Europskom parlamentu, njezina bremenitost ne gubi na snazi ni kad je riječ o nadolazećim izborima na druge dvije razine u Hrvatskoj, parlamentarnoj i lokalnoj.

Biskupi su u poruci na neki način iznijeli razočaranje koje se lako može primijeniti i na mnoge zemlje članice Europske unije, uključujući i Hrvatsku: »Znamo da Europska unija nije savršena i da mnogi njezini politički i pravni prijedlozi nisu u skladu s kršćanskim vrijednostima i očekivanjima mnogih njezinih ljudi«. Nisu dalje pojašnjavali to stajalište, osim što su izrazili vjeru »da smo pozvani pridonijeti i poboljšati« Europsku uniju alatima koje demokracija nudi. Ipak, mnogo govori to da poruka europskih biskupa odiše nostalgičnim tonom za nekadašnjim vrijednostima i nekadašnjim vođama: »Projekt europske integracije nastao je iz pepela strašnih ratova koji su u prošlom stoljeću poharali naš kontinent uzrokujući veliku bol, smrt i razaranje. Zamišljen je s namjerom da se zajamče mir, sloboda i prosperitet«, napisali su biskupi. Istaknuli su pritom ulogu hrabrosti i predviđanja osoba koje su uspjele prevladati povijesna neprijateljstva i »stvoriti nešto novo što će rat učiniti praktički nemogućim na našem kontinentu u budućnosti.« Štoviše, pojačali su biskupi taj dojam riječima da su mnogi od utemeljitelja Europske unije bili predani katolici koji su zadržali čvrsto uvjerenje u dostojanstvo svakoga ljudskoga bića i važnost zajednice.

Prisjećanje na utemeljenje i utemeljitelje Europske unije nije slučajno, budući da, smatraju biskupi, Europa i Europska unija danas prolaze kroz izazovna i neizvjesna vremena s nizom kriza posljednjih godina i teškim pitanjima s kojima se treba suočiti u bliskoj budućnosti. To su ratovi u Europi i susjedstvu, migracije i azil, klimatske promjene, sve veća digitalizacija i upotreba umjetne inteligencije, nova uloga Europe u svijetu, proširenje Europske unije i promjene u Ugovorima… Jasno je da su stoga potrebni »hrabri, kompetentni i vrijedni kreatori politika koji iskreno slijede opće dobro«.

Iznenađenje ovogodišnje poruke je što najveću nadu europski biskupi ne vide u postojećim kandidatima i politikama, nego u – mladima. Velik je, naime, poraz današnjih stranaka i njihova vodstva da im je stranačka mladež na umoru ili ne postoji

Biskupi otvoreno sugeriraju da treba glasovati za one kandidate koji njeguju vrjednote poput poštovanja i promicanja dostojanstva svake ljudske osobe, solidarnosti, jednakosti, obitelji i svetosti života, demokracije, slobode, supsidijarnosti, brige za »naš zajednički dom«… No biračima ostaje pitanje kako ih prepoznati.

Iznenađenje ovogodišnje poruke je što najveću nadu europski biskupi ne vide u postojećim kandidatima i politikama, nego u – mladima. Velik je, naime, poraz današnjih stranaka i njihova vodstva da im je stranačka mladež na umoru ili ne postoji (nerijetko moraju plaćati mlade statiste na svojim skupovima). Sve kampanje, statistike, podatci i hvaljenje uspjesima postaju tek maglom ako je politika postala odbojna mladim katolicima. Biskupi stoga katoličke mlade nisu potaknuli tek da iskoriste svoj glas na predstojećim europskim izborima, nego i još snažnije: da se aktivno uključe u politiku – ali ne kao statisti. Zahtijevaju od njih da se dobro pripremaju, intelektualno i moralno te da pridonesu općemu dobru u duhu služenja zajednici. Dok takvi mladi ne stasaju, ostaje na biračima teška zadaća: donijeti najbolji mogući izbor na predstojećim izborima.