Glas Koncila br. 32-33/2023.

HRVATI POD MARIJINIM OKRILJEM NA SVJETSKOM DANU MLADIH
VIĐENJA SV. BRIGITE ŠVEDSKE OTKRIVAJU:
INTERVJU: SVEĆENIK I BIBLIČAR DR. IVAN BENAKOVIĆ
TRI UKRAJINSKA BOGOSLOVA OTKRIVAJU MARIJIN UDIO U DUHU UKRAJINE I VLASTITOM DUHOVNOM POZIVU
PAPA FRANJO U PORTUGALU S MLADIMA PROSLAVIO NJIHOV SVJETSKI DAN
»Mladi, koje Crkva i svijet trebaju kao što zemlja treba kišu, ne bojte se!«
KOMENTAR: ŠTO SE SMIJE GOVORITI »S OLTARA«
FRONTMAN BENDA CENZURIRANA ZBOG PRO-LIFE STAVOVA:
KRŠĆANSTVO U NJEMAČKOJ
Može li Crkva biti »protuteža« sekularizmu?
POSTOJI LI POLITIČKA VOLJA? PROPISI-PRAVO-PRAVDA
Domovinski rat i pravo na odštete
KAD GODINE PRITISNU ZAPAŽANJA
Mogu li novi domovi za starije pomoći zemlji samaca?
BIROKRATSKE MJERE I REAKCIJA PROSJEČNIH RODITELJA (PRI)GOVOR ZNANOSTI
Autosjedalice kao kontracepcijsko sredstvo
SVJEDOČANSTVO PRIJEDORSKOGA ZATOČENIKA ZORANA MATANOVIĆA
»Zavapio sam dragomu Bogu i on me je uslišio«
MLADI MLADIMA
PROFESOR, GRAĐEVINAR, KATEHETA MARKO BLAŽEVIĆ
»Uz vjeru se osjećam sigurno u svemu što radim«
HRVATSKI SVEĆENICI U DIPLOMATSKOJ SLUŽBI SVETE STOLICE (2)
KOGA SU ANĐELI ODNIJELI NA NEBO?
Nebeski nosači, teatralni ikonopisac i osvježivačica čistilišta
IZ PERA TALIJANSKO-POLJSKE KNJIŽEVNICE
Misterij euharistije opisan na djeci razumljivu jeziku
TRAGOVIMA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE
SASVIM POSEBNO SLAVLJE VELIKE GOSPE NA KOMIŽI
SPLITSKI SLUGA BOŽJI RIKARD FRIEDL U KRALJEVICI JE ČUVAO OKRUNJENI GOSPIN LIK
AMERIČKA DOMINIKANSKA DRUŽBA SESTARA MARIJE, MAJKE EUHARISTIJE
TRAGOM »MARIJANSKIH TOPONIMA«
MARIJA U ISKAZIMA HULITELJA I PODRUGLJIVACA

Iz tiska je izašao novi broj Glasa Koncila koji je pripremljen kao Velikogospojinski dvobroj. Na čak 40 stranica novi broj donosi aktualne teme iz života Crve i društva te niz posebno pripremljenih priloga uz Veliku Gospu. 

Među milijun i pol hodočasnika iz cijeloga svijeta koji su sudjelovali na Svjetskom danu mladih u Lisabonu bilo je i oko 1600 mladih Hrvata. Neki od njih rado su za Glas Koncila izdvojili nekoliko dojmova sa susreta te otkrili kako su u Lisabonu Hrvati bili upravo pod Marijinim okriljem.

U tajnu povezanosti Velike Gospe i velike 650. godišnjice smrti svete Brigite Švedske čitatelje uvodi fra Vatroslav Frkin, prevoditelj nedavno izdanih dijela svetičinih marijanskih objava. U prvoj knjizi svojih objava sveta je Brigita zabilježila i znakovite osobitosti Marijina proslavljena izgleda.

Svećenik i bibličar dr. Ivan Benaković u središnjem intervjuu Velikogospojinskoga broja govori o Mariji u Svetom pismu i u Crkvi, o svetkovini Uznesenja u svjetlu Žene u Knjizi Otkrivenja. Tumačeći odnos između Svetoga pisma i štovanja Blažene Djevice Marije, sugovornik se osvrće općenito da odnos između Pisma i tradicije te među ostalim kaže: »Dovoditi u pitanje Uznesenje Marijino zato što se izrijekom ne spominje u Bibliji jednako je apsurdno kao kad bi tko doveo u pitanje ključne stavke Vjerovanja. Ni njih, naime, izrijekom nema u Bibliji, što ne znači da nisu biblijski utemeljeni, da ne proizlaze iz Pisma. Budući da je uskrsli Krist uznesen, u svijesti Crkve kroz stoljeća se formirala vjera da je i Marija uznesena.«

Tri ukrajinska bogoslova otkrivaju Marijin udio u duhu Ukrajine i vlastitom duhovnom pozivu, a biskup iz Turske Martin Kmetec govori o Marijinoj kući u Efezu. Posebno pripremljeni prilozi otkrivaju i gdje se i kako štuje jedina »Gospa Gusarica« na svijetu te kako su newyorške Marijine sestre dominikanke doživjele procvat i zašto je prosječna dob u družbi 32 godine. Čitatelji mogu saznati i kako je Papina omiljena ikona desetljeće provela u Hrvatskoj te poći tragom »marijanskih toponima« diljem Lijepe Naše.

U ovotjednom komentaru glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić piše kako se ponovno u dijelu javnosti aktualiziralo pitanje smije li svećenik kritizirati postupke vlasti – što se na neki način dogodilo u pozdravnom govoru kninskoga župnika i gvardijana na misi za domovinu. »S gledišta Ustavnoga suda to znači da kada se dogodi ugroza, materijalna ili duhovna, koja pogađa vjernike i ide na štetu općega dobra, na evanđeoskim temeljima svećenik ili koji drugi crkveni predstavnik smije izraziti kritiku tijelima vlasti. Pritom je valjda jasno da predstavnike vlasti ne boli zapravo kritika, nego boli istina«, piše među ostalim urednik Stanić.

Vođa glazbenoga sastava cenzurirana zbog katoličkih gledišta Tomislav Mihac Kovačic govori o nedavnoj zabrani nastupa »Ognja« u zagrebačkoj »Močvari« te ističe da je »ponekad dobro ispasti negativac«.

»Mladi mladima« pišu o neizmjernom povjerenju sv. Maksimilijana Kolbea u Majku Božju, a svoje svjedočanstvo vjere te kako je postao kateheta prvopričesnicima u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« s čitateljima Glasa Koncila dijeli profesor tehničke kulture Marko Blažević.